Pravosudne vlasti Ujedinjenog kraljevstva su početkom mjeseca objavile 250 stranica internih e-mailova u kojima direktori facebooka raspravljaju o tome kako potkopati konkurenciju, zamagliti sadržaj i način prikupljanja podataka od korisnika, i – prije svega – zaraditi što više novca pod svaku cijenu, pa i kršenjem zakona i poslovnih pravila i običaja.
Tih 250 stranica potvrđuju “teorije zavjera” o facebooku, i daju za pravo kritičarima te politički korektne, lijevo usmjerene, anti-mrzilačke megakorporacije koja je tu, po vlastitim riječima, samo da bi širila multikulti ljubav i razumijevanje i suzbijala mržnju i netoleranciju. No nakon ovih objava Zuckerberg sve više izgleda kao Eliot Carver, medijski magnat – negativac iz James Bonda, koji manipulira javnim mišljenjem i izaziva ratove kako bi sebi osigurao profit. Dakle, iako se Facebook predstavlja kao “dobročiteljska” korporacija, koja usto ne naplaćuje korištenje servisa, zapravo se ponaša kao svaka druga pohlepna multinacionalka (i svima su na čelu socijalisti!).
Mailovi pokrivaju period od 2012. do 2015, a izvorno su bili zapečaćeni ka dokazni materijal u parnicama koje je protiv Facebook pokrenula kompanija Six4Three, koja se bavi razvojem aplikativnog softvera. Oni su zaplijenjeni od strane britanskog parlamentarnog povjerenstva u sklopu šire istrage poslovnih praksi Facebooka i objavljeni u pdf dokumentu .
Nikog ne treba iznenaditi što je Facebook – ogromna profitna korporacija čiji su prvi zaposlenici navodno završavali sastanke uzvikujući “Dominacija” – radila u svom interesu, to samo po sebi nije nemoralno i to je ono što se od kompanije koja služi tome da bi dioničarima donijela dobit.
No interna prepiska pokazuje da je slika koju je korporacija o sebi stvarala, idealističkog carstva koje “želi zbližiti ljude”, zapravo dimna zavjesa. Dokumenti pokazuju kako su u godinama formiranja i rasta facebooka izvršni direktori kompanije bili posve bezobzirni u prikupljanju što više podataka od korisnika, iznuđivanja koncesija od partnera i uništavanju svake moguće konkurencije. Planine podataka jasno pokazuju kako su koristili podatke prikupljene od korisnika kako bi pomogli partnerima i “kaznili” konukrenciju, a kompanijama poput AirBnb-a i Netflixa su davali poseban pristup podacima o korisnicima, dok su drugim kompanijama, koje su ocijenili kao konkurenciju, uskraćivali pristup.
“Vidi se da je kompanija svjesno i namjerno prioritizrala rast pod svaku cijenu”, kaže Ashkan Soltani, bivši šef tehnološkog sektora američke Savezne trgovinske uprave.
Na svom blogu Facebook je rekao kako su dokumenti u toj tužbi primjer “biranja trešnjica” i kako “govore samo jednu stranu priče a ispuštaju iz vida važan kontekst”, što je malo cinično kad dolazi od facebooka koji uopće ne uzima u obzir kontekst kod kažnjavanja korisnika već jednostavno reagira na određeno ime, riječ, frazu.
Bitne stvari koje mailovi otkrivaju o facebooku i njegovom agresivnom rastu su:
1. Korporacija je pronašla tehnološki način kako da uzmu privatne podatke od korisnika androida koji na toj platformi koriste facebook bez njihove dozvole i bez da ih obavijesti o tome.
U veljači 2015. “tim za rast” – utjecajan sektor unutar Facebooka – je htio ažurirati Facebookovu android aplikaciju koja bi kontinuirano prikupljala sve podatke o telefonskim pozivima i SMS-ovima korisnika. Ti podaci bi se prebacivali na Facebookove servere, i pomogli Facebooku odlučiti koje će mu prijatelje preporučiti. Inače je ta osobina Facebooka, “Ljudi koje možda poznajete”, vrlo kontroverezna.
No pojavio se mali “problem”: Androidova politika zaštite privatnosti korisnika zahtijeva da aplikacija pita korisnika za dozvolu za pristup tim podacima. Facebookovi direktori su bili zabrinuti da bi moglo doći do velikog nezadovoljstva korisnika kad bi saznali da Facebook želi pristup tome koga oni zovu, s kim razgovoraju i SMS-aju. “To je vrlo rizično iz PR perspektive no izgleda da će tim za rast to učiniti i krenuti na to”, napisao je jedan od direktora, Michael LeBeau. On je opisao scenarij iz noćne more. “Screenshot zastrašujućeg Android ekrana gdje se traži dozvola postaje meme (kako se događalo u prošlosti), širi se internetom, pridobiva pažnju, a novinari onda pišu priče o tome kako “Facebook koristi novo ažuriranje kako bi se upleo u vaš privatni život na još više zastrašujuć način”.
Zato su u Facebooku odlučili ne tražiti korisnike dozvolu za pristup podacima, već zaobići zaštitu. Yul Kwon, čelnik Facebookovog programa privatnosti, napisao je u mailu da je tim za rast našao način kako da Facebookova aplikacija čita logove telefonskih poziva a da pritom ne iskoči ekran koji pita korisnika za dozvolu za pristup telefonskim pozivima.
“Temeljem inicijalnih testiranja, izgleda da će nam ovo omogućiti upgrade bez da izložimo korisnike Andoridovom dijaloškom okviru za traženje dozvole”, napisao je Kwon.
