Dobrović (DP): Zagreb je u kaotičnom stanju – što je sa sortirnicama i kompostiranjem?

Slaven Dobrović, predsjednik kluba Domovinskog pokreta u Skupštini grada Zagreba i bivši ministar zaštite okoliša i energetike, ističe da je prošlo već sedam mjeseci te da je očekivao da će se nešto kreativno vidjeti i ranije što se tiče zbrinjavanja otpada u Zagrebu.

Zagrebačka ekstremno lijeva vlast predstavila je ambiciozan plan za odvajanje otpada – “Zagreb više neće biti Kantograd!” koji bi trebao dovesti do zatvaranja Jakuševca. Građani moraju razdvajati otpad, cijena odvoza ovisit će o količini. Kako će se utvrditi tko je kriv za nerazvrstani otpad u spremnicima i hoće li cijela zgrada zbog nesavjesnih stanara plaćati visoke kazne? Hoće li savjesni građani trpjeti zbog onih neodgovornih, očekuje li se od njih da špijuniraju i prijavljuju susjede? Komu će poskupjeti usluga, a komu neće? Može li se zagrebački model, nastao po uzoru na švicarski, primijeniti i u drugim gradovima?

> Tomašević glede otpada usmjeriti stvari u dobrom pravcu?

Kopanje po smeću

Gradonačelnik Tomislav Tomašević kao jedan od načina za utvrđivanja prekršitelja najavio je čak kamere i kopanje po smeću.

Gosti u emisiji HRT-ovoj Otvoreno koji su odgovarali na pitanja glede zbrinjavanja otpada u Zagrebu bili su:
Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika (Možemo)
Mislav Herman, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine (HDZ)
Renato Petek, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (SDP)
Slaven Dobrović, Domovinski pokret, bivši ministar zaštite okoliša i energetike
Gordana Rusak, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (Stranka rada i solidarnosti)

Korlaet tvrdi da će – neznatno poskupjeti

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, Luka Korlaet, na početku je odgovorio na pitanje hoće li cijela ova priča oko otpada biti komplicirana za građane.

– Neće biti od prvoga dana jednostavno, to će biti proces. Odluka je u savjetovanju, još nije stupila na snagu, uvažit ćemo sve suvisle prijedloge. Implementacija započinje 1. srpnja. Ja sam optimist.

Što se tiče cijene službenih vrećica, a to je 4 kune za 20 litara, a 8 kuna za 40 litara.

– To je sustav kontrole. Bit će službena vrećica, za koju još ne znam točno kako će izgledati, ali će se kontrolirati koliko ste miješanog komunalnog otpada odložili, pojašnjava dodajući da će biti fiksni i varijabilni dio cijene.

– Kroz cijenu vrećice, mi plaćamo uslugu Čistoći. Mislim da su izračuni pokazali da će neznatno poskupjeti, sada je prosječna cijena za jedno kućanstvo 50-ak kuna, a u novom modelu osnovni dio je 45 + varijabilni dio, 4 kune po 20-litarskoj vrećici. Jedna vrećica tjedno, kroz četiri tjedna, to je 16 kuna, dakle ukupno 61 kuna. Ali u ovoj je usluzi uključen glomaznog otpada te odvoz svih drugih vrsta otpada, ističe.

Herman: “Bit će znatno skuplja usluga građanima”

Mislav Herman iz HDZ-a je uvjeren da će to biti dosta skuplja usluga građanima.

– To će zamjetno ići gore, mi ćemo za jednu jednaku uslugu, potrošiti puno više novca nego do sada. Ako ćete ustrajati sugrađane za nepropisne vrećice u kontejnerima, onda se po jednom spremniku može dodati i nekakvih 500kn penala za fizičke osobe. Te kazne će ravnomjerno dijeliti svi koji koriste navedeni spremnik. Te vrećice će trebati čipirati, to će dići cijenu. Hoće li cijenu snositi sugrađani ili Čistoća. Po nekim procjenama će tu istu Čistoću dovesti u financijske poteškoće ili čak na rub bankrota.

Dodaje i sljedeće.

– Ono na što bih ja podsjetio Zagrepčane, do sada je cijena bila oko 50 kn, ta cijena će sada ići više i ono čega se mi najviše bojimo je da će najviše ispaštati oni koji propisno odvajaju i skladište, odnosno, odlažu svoj otpad upravo na uštrb onih koji to neće raditi, zbog kojih će sugrađani zajednički plaćati kazne. Uvjeren sam da špijuniranja, odnosno prijavljivanja susjeda s kojima živite neće biti, ja prvi to nikada ne bih napravio.

– Ovo je bila naša zakonska obveza, primorani smo bili to donijeti. Od početka kontra kampanja ima negativan predznak. Ja vjerujem u naše ljude. Možda je sada to njima nejasno, ali vjerujem da će im s vremenom biti jasnije, odgovara Korlaet dodajući da će se vrećice prodavati u trgovačkim lancima.

“Najveći problem u višestambenim objektima”

Ovaj je sustav trenutno neodrživ, on je nepravedan, ne plaćate po količini, onoliko koliko stvarate otpada, a sada će to biti slučaj, ističe SDP-ov Renato Petek.

– On je motivirajuć za građane s te strane, ali mora biti motivirajuć s ekološke pozicije. Tu je bitno i estetski da se maknu kante, da se one uklone s prometnica, s nogostupa, svuda gdje trenutno stoje. Od kada su podijeljene kante i kontejneri, svi su se nekako zaboravili da bi mi to trebali stavljati na svoje čestice, parcele itd. Grad je ponudio rješenje tipskih bokseva gdje će se moći smjestiti veći i manji kontejneri, što će sve skupa trebati izgledati ljepše, tvrdi Petek.

-Ovaj sustav koji smo naslijedili od Stranke rada i solidarnosti i HDZ-a, da je Čistoća izdvojeno društvo, odavno bi završila u bankrotu, minus se povećavao svake godine. Ove će godine doći do 200 milijuna kuna minusa samo što se tiče Čistoće. Grad mora ponuditi infrastrukturu, treba opominjati sve one koji se neće pridržavati. No, za sada to još nije usvojeno, možda bude promjena. Moguće da ćemo imati više vrećica po drugim cijenama. Kako dogovoriti sustav sa suvlasnicima u višestambenim objektima, oni će morati postići sporazum kako će razdvajati otpad, gdje će ti spremnici stajati, kako će i pod kojim nadzorom biti te vidjeti tko će pogrešno ubaciti otpad. Na početku se neće kažnjavati, već će se ići motivacijom, pojašnjava.

Dobrović: “Zagreb je u kaotičnom stanju”

Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike ističe da je prošlo već sedam mjeseci te da je očekivao da će se nešto kreativno vidjeti i ranije.

– Što se tiče ove odluke, ja sam to pozdravio, on ima ugrađenu motivaciju za drugačije ponašanje s računom. Podsjetimo građane kada mi odvojeno prikupljamo, da poduzeću stvaramo da od troška ide u neku dobit, kaže, no ističe i problem.

– Opasnost je ta da ćemo krenuti u ovaj model, a nećemo ništa napraviti po pitanju infrastrukture. Zagreb je u kaotičnom stanju jer je krenuo u odvojeno prikupljanje, a nije se pobrinuo oko sortirnica i kompostiranja. U stvari su od dobiti, stvoreni troškovi. Ljudi su obeshrabreni, protive se i kompostiranju. Nova gradska uprava nije još pokazala što će biti s projektom kompostiranja u Novskoj. Da se biootpad vozi iz jednog grada u drugi, udaljen 100km. U vlastitom aranžmanu od 1 tone proizvedete oko 400kg komposta. To je materijalizacija te zamisli, treba shvatiti da se kompostiranje radi doma, da je to produkt koji se može prodati.

Kompostana sa zagrebačkim biootpadom kao energana za “gaming centar” u Novskoj?

Korlaet kaže da će infrastrukture biti.

– Istina je da se sve ove godine nije ulagalo u infrastrukturu, taj je posao biti “outsourcan”, to su zbrinjavale privatne tvrtke, a Čistoća je de facto bila samo prijevoznik. Otvorili smo Servisno-operativni centar, to je neobično važno, to je prvi mini centar za gospodarenje otpadom. Tamo će se odvajati otpad. Plus toga sortirnica je dobila zeleno svjetlo na zemljištu bivšeg Diokija, planira se izgradnja, navodi Korlaet.

-Kompostana, zašto u Novskoj? To je jedna složenija priča. Oni imaju ambicije s “gaming centrom” u svojoj periferiji grada. Ta kompostana bi funkcionirala kao energana za taj gaming centar. Razmišljamo da taj prijevoz možda riješimo kamionima na bioplin te željeznica… Sve to do kraja prvog mandata, tvrdi Tomaševićev zamjenik.

Rusak: U kampanji se nije spominjalo da će se ići na proširivanje Jakuševca

Gordana Rusak, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (Stranka rada i solidarnosti kaže da će Servisno-operativni centar o kojem se govori biti na Jakuševcu.

– U kampanji se govorilo o tome da se ide prema zatvaranju Jakuševca. Nije se spominjalo da će se ići na proširivanje Jakuševca i da će se otpad deponirati još bliže kućama. Centar je dobio dozvolu u tri dana.

Socijalno-operativni centar na Jakuševcu

Predlaže da postoje čipirani spremnici ili vreće gdje bi građani odlagali papir, plastiku ili biootpad i da se onda po količini otpada umanjuje račun.

– Svi bi imali interesa odvajati otpad. One višečlane obitelji bi bile rehabilitirane jer bi vjerojatno više otpada odvajale. Čini mi se da je sistem nagrađivanja bolji od sistema kažnjavanja. U Europskoj uniji novca za zelene politike, treba se prijaviti, dobro ih znati napisati i osmisliti. Ne preko noći, to traži vrijeme.

Korlaet kaže da Socijalno-operativni centar doista jest na Jakuševcu, ali da doprinosi tome da ono što završava na odlagalištu da je toga jako malo.

– Prema EU direktivi do 2025. moramo smanjiti ono što završava na jakuševačkom brdu na deset posto. To je jako ambiciozan cilj i ovaj sklop na Jakuševcu pomaže u ostvarivanju toga cilja. Što se tiče spalionice, ona se razmatra, ali pokušali bi bez toga. Postoje drugi načini obrade otpada, a koji nisu spalionica.

Dobrović: “Sortirnica ide po klijentelističkom obrascu”

Dobrović kaže da sortirnica ide po klijentelističkom obrascu.

– Košta 400 milijuna kuna, u realizaciji će trajati još pet godina. Je li javnim novcem dozvoljeno plaćati nešto četiri ili pet puta skuplje, a što je moguće proizvesti u Hrvatskoj. Pametne zemlje to koriste da bi dale posao svojim ljudima. Od vas sam očekivao da ćete promijeniti klijentelističke obrasce. Marinšćina, Kaštijun, sve je propalo, ništa ne funkcionira, većina opreme je uvezena, jako dugo traje servisiranje dijelova itd… Ja iz svega ovoga što ste rekli, ne vidim da se ponašate u maniru dobrog gospodara, imat ćemo još više otpada, a gdje će se to zbrinuti?

Korlaet odgovora da mu nije jasno od kuda priča o nekakvom klijentelizmu.

– Dok ne dobijemo cjelokupni plan kako zbrinjavati od pojedinog domaćinstva pa da konačnog zbrinjavanja otpada, mi zapravo ništa nećemo riješiti. Ono što sam govorio, bojim se da je ovo još jedna aktivistička utopija, a da zapravo ne znate kako ćete to riješiti, kritizira Herman.

Poluukopani spremnici u centru Zagreba po uzoru na Ljubljanu?

Renato Petek odgovorio je na pitanje kako će se srediti stvari u centru Zagreba, gdje nema dvorišta, nema prostora za područja gdje bi se taj otpad skupljao.

– Mora se maknuti s prolaza i nogostupa. Postoji mogućnost izgradnje poluukopanih spremnika, pa da se tako potpuno uklone kante. Postoje mogućnost da se kante uvlače u dvorišta, a onda izvlače na dan odvoza otpada. To bi trebali raditi stanari.

Rusak kaže da je to nemoguće jer treba prostora, a ispod zemlje se nalaze cijevi. Također kaže da joj je teško zamisliti da umirovljenici koji žive u centru navlače teške kante te da će morati to dodatno platiti što će biti novi udar na njihove mirovine.

– Očekujem da se ide u dobrom smjeru, istaknuo je na kraju Petek.

– Prvenstveno apeliram na građane da odvajaju otpad, to je jako važno, a važno je da se uključe u javnu raspravu. Apeliram na gradsku vlast da nam predstave cjeloviti plan, ističe Herman.

– Bez osiguranja infrastrukture je suludo i shizofreno ići u ovo, bolje nabaviti vlastitim novcem, već ići u aranžmane s kojekakvim financiranjem. Pogotovo što je dobro isprojektirani i dobro pogođeni sustav jeftiniji je za održavanje i daje puno bolji rezultat, dodaje Dobrović za kraj.