HDZ-ov ekonomist Goran Marić za narod.hr komentirao rad Hrvatske narodne banke (HNB), odnosno izvješće Savjeta Hrvatske narodne banke koje je pozitivno ocijenilo rad HNB-a u 2013. godini, te ulogu HNB-a u slučaju Centar banke.
Naime, Savjet Hrvatske narodne banke je razmatrao najnovija novčana i gospodarska kretanja te istaknuo da je HNB „u nimalo povoljnom gospodarskom okruženju i u prošloj godini uspješno ostvarivao svoje zakonske zadaće, kako u monetarnoj politici, tako i u superviziji banaka“. Tvrdi i kako je očuvana stabilnost cijena, kao i tečaja, i to uz porast međunarodnih pričuva.
HDZ-ov ekonomist Goran Marić se ne slaže s takvim ocjenama, a ističe kako su najmjerljiviji rezultati rada koje provodi HNB, ekonomska politika i njene glavne sastavnice kreditno-monetarne politike.
„Kretanje stope BDP-a, nezaposlenosti i stabilnost cijena su najvažniji pokazatelji uspješnosti svake ekonomske politike, a 21 kvartal uzastopnog gospodarskog pada, 60.000 više nezaposlenih i samo poskupljenje režija i energenata u jedno danu više od 30 posto kazuje o učincima te politike“, smatra Goran Marić.
Marić je spomenuo još neke negativne učinke takve politike.
„Konstantan pad BDP-a već petu godinu, zabrinjavajući porast nezaposlenosti, kontinuirano smanjivanje plaća, a istodobno stravično povećanje cijena energenata i osnovnih životnih namirnica, nekontrolirani i poguban rast javnoga duga, 60 milijardi kuna minusa po tekućin računima građana, 50 milijardi kuna djelomično naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, pojava tzv. švicarca, pad kreditnog rejtinga države, pad kreditne aktivnosti prema gospodarstvu i mnogi drugi makroekonomski pokazatelji, pokazuju stvarni učinak te ekonomske politike“, nabrojio je Marić.
Ističe kako samo oni koji su u komunama prolazili proces odvikavanja od razmišljanja mogu govoriti o uspješnosti nečega što je dovelo do ovakvih pogubnih rezultata.
HNB imao ulogu navođenja u slučaju Centar banke
Goran Marić je na pitanje novinara komentirao i ulogu HNB-a u slučaju Centar banke te istaknuo kako je HNB u tom slučaju imao ulogu navođenja.
„To je bio kao navođeni projektil i unaprijed se znalo da će to biti propali projekt, ali HNB je puno toga pokušavao i organizirao na štetu nekih drugih malih banaka samo da bi se pokušala spasiti ta banka. U takvom projektu je država izravno izgubila 50 milijuna kuna, a da nitko nije odgovarao“, kazao je Marić.
Naime, država je 2013. godine pokušala spasiti Centar banku konsolidacijom malih banaka koje su se okupile oko iste, ali i ulaganjem gotovo 50 milijuna kuna za spas Centar banke kroz Fond gospodarske suradnje. Svi pokušaji oko spašavanja banke su propali, a osim izgubljenih 50 milijuna kuna, ostalo je i oko 500 milijuna kuna koliko je DAB morao isplatiti za osiguranu štednju.
Bivši vlasnik i dioničar Centar banke Dragutin Biondić je tada i nakon prijedloga centralne banke za stečajem, izjavio za kako je problem u nepouzdanom investitoru, češkoj banci J&T koja je odustala od dokapitalizacije, te u nesposobnoj upravi, pritom misleći na Upravu koju je postavio tada novi većinski vlasnik banke, Fond gospodarske suradnje Alternative Private Equity.
Naime, vlasničku prevlast tada je dobio FGS Alternative koji je uložio 97 milijuna kuna i postao vlasnik 51 posto dionica banke. U FGS-u su bili država i češki ulagač RMS Mezzanineom koji pak je bio vlasnički povezan s bankom J&T.
Za novog predsjednika Uprave Centar banke, Nadzorni odbor je imenovao Tomislava Marinca kojeg očito ni Hrvatska narodna banka nije smatrala dovoljno kvalificiranim pa je tek instaliran odlukom Trgovačkog suda, pisali su u rujnu 2013. godine mediji.
Biondić je tada rekao kako novi većinski vlasnik banke nije ojačao menadžment, već je doveo neiskusan rukovodeći kadar, bez odovarajućeg stručnog, bankarskog pa i životnog iskustva, a jedini preostali potencijalni ulagač, češka banka J&T zatražila je tada od države da preuzme sve loše kredite Centar banke, što je za državu bilo neprihvatljivo pa je i taj posao propao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
