Iznos javnoga duga dosegao je krajem ožujka 288,5 milijardi kuna, čime je njegov udio u BDP-u narastao na razinu od 87,7 posto, a nastavak takvih tendencija kretanja javnoga duga doveo bi do kraja godine do zabrinjavajućih 90 posto udjela u BDP-u, upozoravaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
“Riječ je o dugoročno neodrživom trendu koji sa sobom nosi visoke rizike u vezi s izglednim povećanjem razine kamatnih stopa”, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
U aktualnom komentaru na temu javnog duga, objavljenom u srijedu, analitičari HGK napominju kako je tendencija visokoga rasta duga opće države nastavljena i u ožujku tijekom kojeg je dug povećan za 7,7 milijardi kuna. Na godišnjoj je razini dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 posto, što je najviša godišnja stopa rasta u posljednjih pet mjeseci.
Time je u prvom kvartalu ove godine javni dug povećan za 8,9 milijardi kuna, pri čemu je glavnina prirasta duga zabilježena na inozemnom tržištu. Početkom ožujka država je izdala inozemnu obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi eura na rok od deset godina uz kamatnu stopu od 3 posto. Napominju kako je riječ o, za Hrvatsku relativno povoljnom zaduženju, ali su se u okolnostima provedbe ekspanzivne monetarne politike usporedive zemlje zaduživale još povoljnije.
Ipak, dodaju, u odnosu na dospjelu obveznicu iz siječnja ove godine, prema kojoj se plaćala kamata od 6,5 posto te domaću obveznicu koja dospijeva sredinom srpnja s kamatom od 4,25 posto kao i domaću obveznicu s dospijećem sredinom prosinca ove godine s kamatom od 5,25 posto, novom se obveznicom praktički restrukturira dio obveza države pod povoljnijim i prihvatljivijim uvjetima.
Iz Komore napominju kako se nastavlja rast javnoga duga kao posljedica potrebe financiranja i nadalje visokoga proračunskog manjka za koji se očekuje da će se ove godine kretati na razini od oko 5 posto BDP-a. Stoga središnja država, odnosno državni proračun, ostaje glavni nositelj zaduživanja i na nju se trenutno odnosi 98,2 posto ukupnoga javnoga duga. Navode kako je u odnosu na kraj 2008. udio duga središnje države u ukupnom dugu povećan za 3,9 postotnih bodova.
Iznos javnoga duga od 288,5 milijardi kuna na kraju ožujka znači da je njegov udio u BDP-u porastao na 87,7 posto. Nastavak takvih tendencija kretanja javnoga duga dovest će do kraja godine do zabrinjavajućih 90 posto BDP-a, što je izuzetno visoka razina za zemlju relativno niskog stupnja razvijenosti, ocjenjuju u HGK-u.
U Komori smatraju kako je riječ o dugoročno neodrživoj razini duga koja sa sobom nosi visoke rizike u vezi s izglednim povećanjem razine kamatnih stopa te moguće međuvalutarne promjene na svjetskom tržištu.
Iako je to još daleko od situacije u kojoj se nalazi Grčka (u kojoj je krajem prošle godine javni dug dosegao 177,1 posto BDP-a), tendencije kretanja, po ocjeni analitičara HGK, jasno upozoravaju na posljedice neprovođenja strukturnih reformi i zanemarivanja potrebe provedbe fiskalne konsolidacije.
Stoga ističu potrebu ubrzanja provedbe strukturnih reformi koje bi, s jedne strane, omogućile održivo smanjenje proračunskog deficita te, s druge strane, podigle potencijalnu stopu rasta, što bi omogućilo zaustavljanje rasta i potom opadanje udjela javnog duga u BDP-u.
.){kind=link}