Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) zatražila je izmjene Zakona o javnoj nabavi, da obvezni dio ponude bude poslovni plan kojim bi se zaštitila radna mjesta te radnička i ljudska prava. Iz HURS-a upozoravaju na outsourcing koji se nemilice provodi u privatnom sektoru – a da nitko nije reagirao.
Prema Zakonu o javnoj nabavi ekonomski najpovoljnija ponuda ključni je kriterij zaključivanja posla, a takav način, istaknuo je Ozren Matijašević predsjednik HURS-a, sustavno zakida radnike i ugrožava njihova prava.
Upozorio je da se kroz postojeći sustav javne nabave porezni obveznici potkradaju u enormnim iznosima, zapošljava se manji broj radnika od potrebnog i održava antipoduzetnička klima.
Pojasnio je kako se outsourcing provodi u privatnom sektoru kroz institut prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, a ta je odredba ostala i u novom Zakonu o radu.
Kao primjer te prakse naveo je zaštitarsku djelatnost gdje se odgovoran posao u kojem su djelatnici često životno ugroženi, premala plaća (od 2500 do 3000 kuna). Slična situacija je u građevinskom sektoru gdje je u posljednjih 5 godina radna mjesta izgubilo više od 35 tisuća ljudi.
“U državi u kojoj nema proizvodnje i ozbiljnije gospodarske djelatnosti, damping cijena, razni kooperanti i proizvođači, dakle outsourcing na hrvatski način, svakodnevna je pojava”, istaknuo je ocijenivši da bi određeni učinak zaštite radnika mogao postići da se u Zakonu o javnoj nabavi u članak 67. osim zdravstvenog i mirovinskog osiguranja propiše i redovita isplata plaća.
Također, zahtijevaju zahvat da sastavni dio ponude bude poslovni plan koji će precizno navesti broj radnika koji će poslove obavljati, broj efektivnih radnih sati tih radnike i dokaz da će se tim radnicima u tom razdoblju poštivati sva regulirana prava.
“Kad bi ponuditelj priložio održivi poslovni plan za razdoblje pružanja ugovorene usluge kojim se jamče radnička prava, osiguralo bi se zadržavanje zaposlenih radnika, uvjeti iz sklopljenih ugovora o radu i poštivanje kolektivnog ugovora”, rekao je Matijašević te dodao kako je javna potrošnja bitan element našeg bruto društvenog proizvoda – udio javne nabave u BDP-u je porastao s 9 posto u 2011. na preko 16 posto u 2013. kada je vrijednost ugovorenih poslova iznosila gotovo 40 milijardi kuna.
“Uvođenjem dodatnih kriterija u javnu nabavu ostvarit će se niz ciljeva ekonomske i socijalne politike – od razvoja domaće proizvodnje do zapošljavanja”, zaključio je Matijašević.
