“Europska komisija neće priznati te jednokratne uplate kao strukturne mjere, o tome se radi, jer oni traže trajne mjere, a ne privremena povlačenja. Tu je problem kod povlačenja dobiti iz javnih poduzeća. Sve su to jednokratne uplate, to nisu trajne – danas te dobiti ima, sljedeće godine kiša ne padne i dobiti nema”, rekao je za naš portal dr. sc. Željko Lovrinčević komentirajući izjavu premijera Milanovića kako rezultati poslovanja javnih poduzeća nisu loši, zapravo nisu bili nikad bolji.
Na naš upit je li njegovo zadovoljstvo utemeljeno, Lovrinčević je rekao kako je većina javnih poduzeća povećala svoje usluge na početku mandata odmah za građane i gospodarstva.
Povećali dobit, ali i broj bankrotiranih građana
“Primarno je riječ o cijenama energenata, dakle u okviru ukupno ostvarene dobiti, tu dvije trećine dobiti čini HEP. Iza HEP-a stoje tri kišne godine i ovise o cijeni enegrenata. To je razlog dobrim dijelom ostvarivanja dobiti HEP-a”, pojasnio je rekavši: “Ono što je Vlada napravila je de facto pretvorila javna poduzeća u parafiskalne institucije i sad će tu dobit povući u proračun. Međutim, naličje toga je da je povećan broj građana koji su bankrotirali zbog troškova, odnosno gospodarstvo zbog rasta cijena inputa. A cijeli koncept ekonomske politike bi trebao biti upravo obrnut – da padaju cijene inputa javnih poduzeća i usluga za građane i poduzeća, i da na taj način raste konkurentnost. Ovako je zapravo trošak inputa građanima i poduzećima porastao, a time i pala konkurentnost”.
Europska komisija traži trajne mjere
“To su privremene stvari, sljedeće tri godine vjerojatno neće biti kišovite za HEP, a onda će i dobiti nestati. Drugim riječima, Europska komisija neće priznati te jednokratne uplate kao strukturne mjere, o tome se radi, jer oni traže trajne mjere, a ne privremena povlačenja. Tu je problem kod povlačenja dobiti iz javnih poduzeća. Sve su to jednokratne uplate, to nisu trajne – danas te dobiti ima, sljedeće godine kiša ne padne i dobiti nema”, naglasio je te dodao: “Jedno je mjera koja je trajna, kao što je promjena pojedinih poreza, ili smanjenje broja zaposlenih, a ovo s kišom – ne! Nekad padne, nekad ne padne. Zato to ne ulazi u obujam priznatih strukturnih mjera u okviru Europske komisije”.
“Dakle, u suštini javna su se poduzeća popravila kroz, riječ je o HEP-u, dvije trećine dobiti čini HEP, primarno je riječ o tri kišne godine i rastu cijena usluga tih poduzeća, a naličje toga su masovni bankroti i blokade građana jer je na njih prebačen teret, odnosno gubitak konkurentnosti poduzeća kroz rast cijena inputa”, ocijenio je ustvrdivši: “Ta javna poduzeća, većinom jesu javna, a neka su državna, mogu se tako ponašati jer imaju manje – više monopol na tržištu. I to su pretvorena javna poduzeća u parafiskalne institucije”.
To je samo preraspodjeljivanje poreznog tereta s kojim se kao društvo borimo oko tih ostataka mrvica
Što se tiče novih mjera za krpanje deficita, Lovrinčević je rekao kako nam se tu nema što bitno promijeniti.
“To je manje više takvo kakvo je – tu se ne može ništa bitno promijeniti u gospodarstvu i ekonomiji zato što nema reformi – to je ključ svega. A prelijevanje poreznog tereta s jednog subjekta na drugi, pa natrag – to je samo preraspodijeljivanje poreznog tereta s kojim se kao društvo borimo oko tih ostataka mrvica koje su ostale u jednom zajedničkom kolaču koji je sve manji”, poručio je te dodao: “To je prebacivanje tereta s jedne skupine na drugu, je li on švicarac, ili zaduženi u eurima, ili su to blokirani, ili parafiskalni prihodi – to je u suštini šetanje tereta, a cijelo se društvo bori oko mrvica jer nema proizvodnje, nema rasta. Prebacivanje tereta s jedne skupine na drugu, ili s jednog oblika na drugi, ništa bitno ne mijenja”.
