Mijat Stanić: postoji volja banaka za refinanciranje kompletnog duga po vrlo povoljnim kamatama

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata i član inicijative „Ne damo naše autoceste“ Mijat Stanić kazao je danas novinarima kako se članovi inicijative bave dugo i korupcijom i prijavom korupcije te dodao kako je i sam ministar Siniša Hajdaš Dončić zaposlio neke ljude “koje ne trebaju i stvaraju veliki trošak”.

„Loptica je kod Državnog odvjetništva i očekujemo da se opljačkano vrati. Ne možemo natjerati institucije da vrše svoj posao, ali ćemo vršiti pritisak. Nismo završili predajom prijava, a što se tiče uhljeba, znamo tko uhljebljava – onaj koji ima vlast i tu smo podnosili kaznene prijave. Šest direktora HAC-a su još uvijek na optuženičkoj klupi za namještanje izmišljenih radnih mjesta i za zapošljavanje ljudi, čak su pod našim pritiskom trojica dobila otkaz“, rekao je Stanić.

„Klijentelizmom se također intenzivno bavimo. Na stranicama Nezavisnog cestarskog sindikata od 2009. godine stoji prijedlog Vladi o depolitizaciji nadzora i upravljanja državnim poduzećima. Vlasništvo se mora odvojiti od upravljanja, to je riješivo. Država može biti dobar gospodar, no politički interesi i klijentelizam to ne mogu biti“, dodao je.

Komentirao je i jučerašnju ostavku pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture i predsjednika povjerenstva za monetizaciju Marka Lončarevića.

„Razgovarao sam sa njim jučer, nije mi rekao razlog. Ono što znam je to da je Marko Lončarević mozako operacije koncesija i odustajanje u ovom trenutku teško mogu povjerovati da je nevezano za sve ove aktivnosti. Svima je jasno da koncesije neće biti i očito je da njegova funkcija i nema nekakvog smisla. Izjava da su u pitanju osobni razlozi, treba se poštivati“, ustvrdio je Stanić.

Istaknuo je kako neće odustati od referenduma ukoliko Vlada odustane od koncesije jer traže izmjenu Zakona o cestama kojim će se zabraniti davanjem izgrađenih autocesta u koncesiju jer su strateški interes RH, a izlazi iz područja nekakvog poduzetništva.

„Svaka država ima diskreciono pravo da ono što je strateški interes, ne daje u javna nadmetanja“, rekao je Stanić te dodao kako „autoceste nisu bile rađene kao komercijalni projekt da bi bile predmet nadmetanja, nego kao razvojni projekt RH i dalje imaju što dati i za tu svrhu ih trebamo koristiti“.

Osvrnuo se i na savjetnike kojima je bilo povjereno izrada modela, a izradili su samo model koncesije.

„Odluka o koncesiji je zapravo nezakonita jer je ugovor drugačije sastavljen. Imamo dokaz da je to tako jer je ministar Hajdaš Dončić nakon 4 mjeseca od potpisivanja ugovora i odluke za koncesiju, poslao pismo članovima savjeta za monetizaciju da savjetnici nisu obavili svoju dužnost i nisu izradili sve modele. Kako je moglo doći do izbora prije nego što su vidjeli sve modele?“, pitao se Stanić.

Otkrio je kako prema njihovim izvorima, „postoji volja banaka za refinanciranje kompletnog duga po vrlo povoljnim kamatama, no taj zahtjev je odbijen. A zašto? Treba pitati one koji su ga odbili. Kad odbacimo koncesiju, jasno je da će se Vlada morati pozabaviti ovim pitanjem i izraditi druge modele“, nadodao je Stanić.

Kazao je kako bi cestarine zasigurno poskupjele ukoliko dođe do koncesije.

„Ovo je jedna strana. Nikad nije provedena ozbiljna stručna rasprava u javnosti da stručnjaci koji o ovom pitanju znaju dosta, iznesu svoje mišljenje. Ne mogu se raditi ovako velike promjene i ovolika šteta građana,a da se ne provede i javna stručna rasprava“, rekao je Stanić.

Osvrnuo se i na restrukturiranje HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb.

„Apsolutno smo za restrukturiranje. Mi smo za optimizaciju svih procesa što znači da nama ne treba više ljudi, ni strojeva. HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb je započela restrukturiranje gdje su sindikati bili vrlo kooperativni. Želimo vidjeti jasan plan, barem 5-godišnji, da vidimo koliko to viška radnika ima, iako ja tvrdim da u ovom trenutku u operativi nema viška radnika. Svi koji govore suprotno ili maipuliraju, ili su se probudili iz zimskog sna nakon 10 godina kao Radimir Čačić, ili se nikad nisu time pozabavili“, istaknuo je Stanić.

„Nismo postavili još takve standarde da vidimo koliko nam stavarno ljudi treba za obavljanje svih ovih procesa, a kad se radi o uhljebima, mi smo za to da se sve uhljebljeno i što je došlo od politike, da se precizno skalpelom odreže, nego i da se vrati za počinjenu štetu“, rekao je.

„Politka nema tu petlju, a ministar Hajdaš Dončić je i sam doveo neke ljude koji ne trebaju, stvaraju velike troškove, a HAC ih i danas plaća, a nama se servira da smo mi za njih odgovorni. To je predmet daljnje kampanje“, ustvrdio je Stanić ne želeći otkriti o kojim se ljudima to radi.

Dodao je kako su sami napravili svoj program restrukturiranja, no politika nema snage za nepopularne poteze i želi ih prepustiti nekome drugome.

„Predlagali smo, da ukoliko se pokaže višak ljudi u operativi, da skratimo radno vrijeme i da kako budu ljudi odlazili, opet se vratimo na puno radno vrijeme. Onaj tko vlada, mora imati petlju povući određene političke poteze, ali mora biti jasna projekcija kud idemo. Kad će postojati takva vlast, sindikati sigurno neće biti zapreka“, zaključio je Stanić.

Član inicijative „Ne damo naše autoceste“ Teodor Celakoski kazao je danas novinarima kako postoji logički nesrazmjer u iznošenju Vladinih argumenata, a u korist koncesioniranja autocesta.

Kazao je kako Vlada govori o sezonalnom karakteru autocesta što znači da je vezana za turizam i goste.

„Dakle, naši gosti financiraju našu kamatu. Cijelo se vrijeme servira informacija o naplaćivanju kamate, a ne govori se o zaradi koja se ostvaruje na autocestama, a to da su tvrtke uništavane, to je točno. Ovdje nemamo slučaj propale tvtke. Imamo model koji je održiv, uz reprogram, međutim, smatramo da to nije dostatno“, rekao je novinarima na konferenciji Teodor Celakoski.

Kazao je kako inicijativa podržava i radi na modelu koji ne radi na principu „pobjednik uzima sve“ jer „smo svjedoci da vlast već više od 20 godina preuzima odgovornost, a nikako da podnosi odgovornost. To je izvor na kojem počiva politički klijentelizam i politička korupcija“.

„Moramo doći u situaciju u kojoj uprave javnih institucija i poduzeća nije pod direktnom političkom kontrolom, već pod stručnom, javnom i društvenom kontrolom. Takvi modeli postoje u Europi u kojima su različiti dionici sastavni dio procesa upravljanja takvim tvrtkama“, zaključio je.