Da bi se shvatio golemi fokus vladajućih i medija na turističku sezonu, brojanje ostvarenih noćenja, ulazaka, izlazaka, naplaćenih računa tijekom ljeta, dovoljno se je pogledati podatke Eurostata. Naime, Hrvatska je europski rekorder po udjelu turizma u ukupnom BDP-u. To ne govori toliko o turizmu, nego manjoj uspješnosti ostalih gospodarskih grana i njihovom udjelu u hrvatskom BDP-u.
Ovisnost BDP-a o turizmu u Hrvatskoj je najviši u Europskoj uniji. Od zemalja za koje su podaci dostupni, najveći udjeli turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti zabilježeni su u Hrvatskoj (11%), Portugalu (8%), Španjolskoj (7%), Italiji (6%) i Austriji (5%). ).
U apsolutnom iznosu najveća turistička izravna bruto dodana vrijednost ostvarena je u Njemačkoj (124 milijarde eura), a slijede Italija (100 milijardi eura) i Francuska (87 milijardi eura), prema podacima Eurostata.
Dakle, druge zemlje generiraju znatno viša sredstva od turizma, no njihov udio u BDP-u je znatno manji nego kod nas.
Stoga niti ne čudi iznimna fokusiranost vladajućih i medija na turističku sezonu kao da nam od toga ovisi cijelo gospodarstvo.
Je li oportuno oslanjati se na tako osjetljivu gospodarsku granu?
U dobrom djelu i ovisi. No, koliko je oportuno oslanjati se na tako osjetljivu gospodarsku granu?
>Beck: Obnovimo otočke staze, trebat će nam nakon industrijskog turizma
Turističku sezonu, a time i ove visoke postotke u BDP-u može pomesti jedna nova pandemija, jedan slučajno ispali projektil ili zalutali dron iz Ukrajine…Ekološka havarija, teroristički napad, loši vremenski uvjeti…
Pritom treba razlikovati terminologiju koja dovodi do toga da je prema pojedinim izvorima udio turizma u BDP-u u Hrvatskoj znatno viša. No, u svakom slučaju, koje god parametre gledali, i dalje smo rekorderi u EU.
>Dubrovnik prvi na listi najnapučenijih turističkih odredišta
Turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, a u 2020. i 2021. smanjili su se na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju.
U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Također, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine.
>Jurčić: Nijedna razvijena zemlja nije se razvila na turizmu. Današnje društvo razvija se na industriji
Ovisnost o turizmu
”Turizam je najvažniji hrvatski ekonomski sektor. Prema UNWTO (2020.) izravni je doprinos turizma hrvatskomu BDP-u drugi po udjelu na svijetu, odmah nakon Makaa.
Zbog veličine i gospodarske važnosti turističkog sektora Hrvatska je ujedno uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Hrvatski su turistički prihodi u 2018. i 2019. iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, a u 2020. i 2021. smanjili su se na 8,9 i 15,8 posto zbog nepovoljnih učinaka pandemije na turističku potražnju.
Čak su i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama i dalje bili, kad se izraze u obliku udjela u BDP-u, uvjerljivo najviši u Europskoj uniji. Turizam je usto sektor hrvatskog gospodarstva koji je u posljednjem desetljeću ostvario znatan rast aktivnosti.
Turistički su smještajni kapaciteti u 2020. dosegnuli 1,05 milijuna postelja, što je povećanje od 31,2 posto u odnosu na 2012. Slično povećanje među mediteranskim konkurentima bilježi još samo Portugal koji, međutim, ima znatno manje usredotočenu turističku ponudu ako je izražavamo brojem postelja po stanovniku.
Preostale mediteranske zemlje Europske unije bilježe znatno manje povećanje smještajnih kapaciteta, a u Grčkoj je, primjerice, zamjetno i smanjenje smještajnih kapaciteta u promatranom razdoblju. Treba također naglasiti da je Hrvatska s ukupno 0,26 postelja po stanovniku uvjerljivi rekorder među mediteranskim zemljama po koncentraciji smještajnih kapaciteta.
Naime, u svim preostalim državama broj postelja po stanovniku ne prelazi 0,1, što bi moglo upućivati na to da je Hrvatska s tekućom ponudom turističkog smještaja već sad prekapacitirana, odnosno da trenutačna razina ponude turističkog smještaja iznadprosječno opterećuje i prostor”, objavio je 2022. Ekonomski institut, Zagreb u studiji ‘Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost’, autora izv. prof. dr. sc. Nebojše Stojčića i dr. sc. Maruške Vizek.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
