Saborski odbor odbio tumačiti smije li Vijeće za građanski nadzor nadzirati i OTC

Saborski Odbor za zakonodavstvo odbio je u petak prijedlog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da dade vjerodostojno tumačenje Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, odnosno da utvrdi smije li Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi neposredno nadzirati i rad Operativno-tehničkog centra (OTC).

OTC neovisno tijelo

U ime Odbora za nacionalnu sigurnost prijedlog je obrazložio HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh, podsjetivši da je Vijeće do početka 2008. imalo pravo na neposredan nadzor u OTC-u, koji je do tada bio u sastavu Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

OTC je nakon toga postao neovisno tijelo, koje nadzire telekomunikacijski promet za potrebe SOA-e i MUP-a, a kako zakon Vijeću daje isključivo mogućnost nadzora nad sigurnosnim sustavom, OTC je odbijao zahtjeve za nadzorom na temelju pritužbi građana koji smatraju da su im njihovim postupanjem povrijeđena Ustavom zajamčena prava.

Vlada, a zatim i većina u Odboru za zakonodavstvo, ocijenila je, međutim, da je zakon jasan i da nema potrebe za vjerodostojnim tumačenjem.

Željko Fiolić (HDZ) napomenuo je kako nadzor nad zakonitošću rada OTC-a provodi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Naveo je i kako dvije trećine zahtjeva koje obradi OTC dolazi iz MUP-a, a tek trećina iz obavještajnih agencija, a uvjeren je kako pravom na neposredni nadzor agencija Vijeće može bez problema posredno nadzirati i rad OTC-a.

Beusovu primjedbu da je kroz UVNS osiguran stručni, ali ne i građanski nadzor OTC-a većina nije prihvatila, pa je uz dva suzdržana glasa donesena odluka da se neće ići u vjerodostojno tumačenje zakona.

Izmjene Zakona o strancima u redovnu proceduru

Odbor je jednoglasno odlučio skinuti oznaku hitnosti s prijedloga usklađivanja Zakona o strancima s europskom pravnom stečevinom, a Vladi sugerirao da u drugom čitanju, s obzirom na opseg izmjena, koje sadrže čak 110 članaka, predloži potpuno novi zakon.

Peđa Grbin (SDP) upozorio je da zakon nije predvidio saslušanje stranaca, što bi im moglo onemogućiti pristup sustavu azila, čime bi se prekršile međunarodne konvencije.

Smeta mu i ograničavanje prava na besplatnu pravnu pomoć u postupku protjerivanja i povratka, koju bi stranci mogli ostvariti samo ako je vjerojatno da će postupak pred upravnim sudom biti uspješan.

“Takva je odredba apsolutno neprihvatljiva i ako ostane u zakonu, zatražit ću ocjenu ustavnosti”, najavio je Grbin. Kazao je kako je u odvjetničkoj praksi zastupao “solidan broj stranaca” kojima je u upravnom postupku odbijen zahtjev, a smatra kako je iluzorno očekivati da će službenici moći kvalitetno utvrditi vjerojatnost ishoda postupka pred upravnim sudom.

Davorin Mlakar (HDZ) upozorio je da zakon obvezuje investitore izvan zemalja EU, koji su obvezni na svakog svog zaposliti tri radnika iz Hrvatske. Uvjeren je da Hrvatska tako odbija investitore, a ne osigurava zaštitu svog gospodarstva jer se, kaže, odredba može zaobići prodajom trgovačkog društva strancu, čime mu i prestaje obveza vezanog zapošljavanja.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović prosvjedovala je protiv zabrane pružanja humanitarne pomoći strancima. “Smatram da građani koji strancu pruže humanitarnu pomoć ne bi smjeli biti kažnjeni”, kazala je Vidović naglasivši kako pritom ne misli na pomoć pri ilegalnim migracijama.

Zajam za restrukturiranje HAC-a od 250 milijuna eura

Većinom glasova Odbor je prihvatio prijedlog ratifikacije ugovora o zajmu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za financiranje projekta restrukturiranja Hrvatskih autocesta (HAC).

Riječ je o zajmu od 250 milijuna eura, pri čemu bi se prva tranša u iznosu od 200 milijuna eura iskoristila za zatvaranje dospjelih glavnica postojećih kredita, a druga tranša od 50 milijuna namijenjena je programu restrukturiranja radne snage i financiranju kapitalnih izdataka HAC ONC-a te savjetnika za privatizaciju koji savjetuje jamca, odnosno državu.

Grbin je ustvrdio kako je Europska komisija tijekom 2014. i 2015. bivšu Vladu, koja je namjeravala monetizirati autoceste pa odustala od te namjere, upozoravala kako će se svako jamstvo bez restrukturiranja koje bi uključivalo svježi kapital smatrati nedopuštenom državnom potporom.

S obzirom da je ugovorom kroz tranšu B kredita 3 milijuna eura namijenjeno za usluge savjetnika za privatizaciju, uz uvjet “donesen relevantni zakonodavni i regulatorni akt koji omogućuje privatizaciju imovine i/ili entiteta Hrvatskih autocesta”, Grbina je zanimalo ima li Vlada jamstvo EK da se državno jamstvo neće smatrati nedopuštenom potporom.

“Je li Vlada odlučila o privatizaciji imovine HAC-a ili samog HAC-a bez da je o tome obavijestila javnost”, upitao je Grbin.

Predstavnici Vlade odgovorili su mu kako imaju pisane potvrde Europske komisije da jamstvo države ne predstavlja nedopuštenu državnu potporu.

Pomoćnik Ministra Alen Gospočić izvijestio je i kako je proces operativnog i financijskog restrukturiranja u HAC-u već u tijeku. “U ovom trenutku preuranjeno je govoriti o bilo kakvom modelu privatizacije, restrukturiranja sustava naplate ili HAC-a”, kazao je Gospočić.

Čega zapravo ima u prehrambenim proizvodima

Prihvaćen je i prijedlog usklađivanja Zakona o informiranju potrošača o hrani, koje uvodi obvezu informiranja potrošača o odsutnosti ili smanjenoj prisutnosti glutena u hrani, uz primjedbu HDZ-ovih zastupnika da treba ponovo ustanoviti državni inspektorat, zbog čestih preklapanja ovlasti različitih inspekcija.

“Imamo po 15 različitih inspekcija za koje ne znamo koja će doći pa tjeraju jedni druge s terena – ovo je naše, a ne vaše”, upozorio je Goran Marić (HDZ).

Njegov stranački kolega Davorin Mlakar požalio se na “mikroskopska slova” na deklaracijama, na što je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barač izvijestio kako je posljednjim uredbama EU po prvi put uvedena odredba po kojoj slova na deklaracijama ne smiju biti manja od 1,2 milimetra.

“Ako je i uredba EU pisana slovima te veličine, onda su potrošači u problemu”, uzvratio mu je Mlakar. Kazao je i kako osobno ne vjeruje reklamama za bezglutenske proizvode. “U većini prehrambenih proizvoda više nema ni masnoće ni glutena ni umjetnih bojila, ne znam što je u tim proizvodima zapravo ostalo”, čudio se Mlakar.

Slova veličine 1,2 milimetra presitna su i za Josipa Leku (SDP), no on deklariranje ne smatra velikom pomoći za potrošače. “Osobno ne znam što je, primjerice, fitosterol, a kad ga potražim na googleu dobijem informaciju farmaceutskih kompanija da je dobar za zaštitu srca. Mislim da država treba spriječiti ugrozu potrošača, a da sami građani teško mogu pratiti što je dobro ili loše za njih. Ovo je samo mazanje očiju”, rekao je Leko.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah