Jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva trenutačno je nedostatak radne snage u većini sektora. U najvećoj mjeri potaknut je iseljavanjem domaćeg stanovništva u razvijenija gospodarstva Europske unije te umnogome utječe i na produktivnost hrvatskog gospodarstva, kažu poslodavci. U prva dva mjeseca ove godine izdano je 46 posto više radnih dozvola za strance nego u istom periodu prošle godine.
Nedostatak radnika u Hrvatskoj gorući je problem gospodarstva i prepreka većem rastu BDP-a, pa nema dvojbe da je potreban uvoz stranih radnika, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji Ekonomska kava: Zakon o strancima, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), javlja HRT.
>Država organizira tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike: Dio troškova snosit će i poslodavci
”Stav poslodavaca je da dovoljan broj zaposlenika možemo osigurati samo sustavnim pristupom koji uključuje promjenu poreznog tretmana rada, moderan Zakon o radu, aktivaciju radno sposobnih stanovnika na tržištu, usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada, ali isto tako i uvoz radne snage”, istaknula je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
”Balansiramo između potreba poslodavaca i gospodarstva, štitimo domaću radnu snagu i vodimo brigu o sigurnosti prije svega jer to nam je ključ ne samo za gospodarstvo nego i pojedine grane. Zamislimo turizam u nestabilnoj zemlji, ali na kraju ili na prvom mjestu zbog svojih građana. Nećemo nikada dopustit da nas preplave nekakve emocije straha ili mržnje jer za njima nema potrebe”, naglasio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
>Liberalizacija: Kako je HDZ pripremao teren da Hrvatska postane eldorado za strane radnike?
Što veći angažman domaće radne snage
Weber je naglasila da se HUP zalaže za mjere i rješenja koje za cilj imaju što veći angažman domaće radne snage.
”Pametnim politikama na tržištu rada i u obrazovnom i mirovinskom sustavu Hrvatska može prepoloviti godišnju potrebu za uvozom strane radne snage na 20 do 25 tisuća godišnje u idućih sedam godina”, rekla je Weber.
Mogućnosti za radnom snagom, Weber vidi u iseljenicima i navodi da je “Hrvatska dosegnula preko 75 posto kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a”, te da se “potreba i razlog za iseljenjem zbog materijalnih mogućnosti smanjuje”.
U dva mjeseca preko 43 tisuće dozvola
Ministar Božinović predstavio je novi Zakon o strancima i najnovije brojke o dozvolama za rad i boravak stranih radnika u Hrvatskoj. Rekao je da je u zadnja dva mjeseca izdano 43.299 dozvola za rad i boravak stranaca, to jest 46 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
– Hrvatska ima najveći gospodarski rast u Europskoj uniji u ovom trenutku, a da bismo ga nastavili trebamo strane radnike i o tome nema više nikakve dvojbe, rekao je.
Usporedio je odlazak prijašnjih hrvatskih generacija u Njemačku s trenutnom situacijom, u kojoj, kako je rekao, “sada iz zemalja iz okruženja i velik broj radnika iz ostatka svijeta dolazi želi doći u Hrvatsku”.
Zakon o strancima
Božinović kaže da je ministarstvo izašlo s prilagođenim i sveobuhvatnim Zakonom o strancima, zbog nove situacije u Hrvatskoj gdje je stranih radnika sve više.
Na pitanje kada će novi Zakon o strancima stupiti na snagu, rekao je da je završeno javno savjetovanje i da će stupiti na snagu kada se oformi nova Vlada.
Na panel raspravi sudjelovao je član izvršnog odbora HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i osnivač i vlasnik Kamengrada Dragutin Kamenski koji je istaknuo problem jezične barijere između domaćih i stranih radnika te da je njegova tvrtka u jednom trenutku imala šest prevoditelja.
