Odluka Vrhovnog suda, nažalost, po brojne dužnike u švicarskim francima, nije u skladu s njihovim očekivanjima, u Udruzi Franak nisu zadovoljni. Što zapravo nakon presude Vrhovnog suda preostaje, osim rizika, dužnicima? Preostaje li im bilo što?
Tužiti banke, no, jamstva nema?
Naravno, mogu tužiti banke da im one vrate nelegalno uzimani novac, međutim, nitko ne može jamčiti da će presude biti u skladu s njihovim očekivanjima, šanse su otprilike podjednake, a to ponekad zna biti dvosjekli mač. Dakle, dužnici kojima su banke samovoljno mijenjale kamatne stope morati će zadovoljštinu tražiti na Općinskim sudovima, tek tu se nalaze na skliskom terenu. Nije stoga čudno da su u udruzi Franak razočarani presudom Vrhovnog suda te da je ne smatraju pravednom.
Najteži udarac za dužnike u švicatskim francima nakon presude Vrhovnog suda zapravo je činjenica da su dužnici ostali bez valutne klauzule kojoj su se nadali, što bi značilo od 30 do čak 40 posto niže rate kredita. Međutim, da se to dogodilo, da je ukinuta valutna klauzula za kredite u švicarskim francima, isto bi se moralo dogoditi i za kredite u eurima, a to ipak nije bilo realno za očekivati.
Goran Aleksić, jedan od sudionika u izradi kolektivne tužbe, za središnji Dnevnik HRT-a nazvao je presudu Vrhovnog suda “intelektualnim kukavičlukom sudaca Vrhovnog suda”. Ja pretpostavljam da su išli linijom manjeg otpora pa su donijeli presudu koja predstavlja Pirovu pobjedu, a ne pravnu. Ja ću osobno podići privatnu tužbu, tražit ću da mi se vrate preplaćena sredstva i da se ugovor konvertira u kunski, dodao je.
Presuda Vrhovnog suda kao temelj neizvjesne pravne bitke
No, treba iskreno reći da presuda Vrhovnog suda ipak pruža pravni temelj oštećenima za pravno djelovanje, prije odluke Vrhovnog suda ni to nije bilo izvedivo, barem ne na takav način. Privatnim tužbama bi dužnici trebali doći do razlike, odnosno, do novaca koji su dali zahvaljujući preplaćenim kamatama, no, mnogi zapravo nemaju novaca za tužbu. Što s njima, budući da presuda Vrhovnog suda banke ne obvezuje ni na što?
Srećom, Udruga Franak je ipak uspjela dokazati osnovno što su tvrdili čitavo vrijeme i na što su se pozivali, dakle, da su banke, kako smo već spomenuli, nezakonito i jednostrano, na svoju ruku, mijenjale kamatne stope temeljem ugovora s klijentom. Drugim riječima, banke su pogriješile kada nisu informirale svoje klijente, budući da ljudi koji su uzimali kredite nisu znali na koji će način i kada će kamate rasti.
Banke se zapravo danas, kada se pravdaju, pozivaju na rizik koji postoji u svakom poslovanju, pa tako i u bankarstvu. Naravno, tu je bila temeljna pogreška, obični hrvatski građani nisu bankari, niti to moraju biti, iako će ih ova tortura sa švicarskim francima učiniti opreznijim u budućnosti.
Ponekad treba više puta razmisliti prije ulaska u banku, a kamoli prije potpisivanja ugovornog odnosa s bankom.
Val kredita prije desetak godina i poslovno okružje
Naime, val kredita u švicarskim francima krenuo je prije desetak godina, u sasvim drugim okolnostima, poslovnom ozračju, hrvatska država nije bila u recesiji, svijet je bio još relativno daleko od najveće gospodarske krize našeg vremena. Prije desetak godina oko 77 000 hrvatskih građana podignulo je oko 28 milijardi kuna stambenih kredita, danas ih kredite u švicarcima ima 56 000 građana, sveukupno su dužni oko dvadeset milijardi kuna.
Iz udruge Franak u nekoliko su navrata poručili da nisu zadovoljni predizbornim i populističkim mjerama Vlade Zorana Milanovića i načinu zamrzavanja tečaja švicarskog franka. Kamate na švicarski franak su veliki problem, no, veći je problem tečaj koji se u zadnjih deset godina, dakle, od 2005. godine, povećao za 40 posto.
Naime, prije deset godina za 100 švicarskih franaka mogli ste dobiti 474 kuna, danas je tečaj zamrznut na 6.39 kuna, i tako će ostati do veljače iduće godine, dakle, do parlamentarnih izbora koji bi trebali biti u siječnju 2016.
Stvarni je tečaj švicarskog franka veći i prema HNB-u iznosi 7.26 kuna za samo jedan švicarski franak. Drugim riječima, uzmimo jedan primjer koji će na slikovit, ali dovoljno jasan, način, objasniti što se zapravo dogodilo, naime, na 100 tisuća švicarskih franaka kredita, za kojeg je rata 2005. iznosila 2866 kuna, 2010. je skočila na 4139 a dvije godine kasnije na čak 4215 kuna, drugim riječima, gotovo da se udvostručila, ove godine ta rata iznosi i 3593 kune.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
