Europska komisija će u ponedjeljak objaviti preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.
Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.
Hrvatska je vlada prihvatila 24. travnja i poslala u Bruxelles Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava iz europskih fondova.
Osim na analizi podnesenih dokumenta, preporuke se temelje i na analizi ekonomske i proračunske situacije u svakoj zemlji članici, kao i o stanju na tršištu rada. O tim preporukama će razgovorati čelnici zemalja članica EU-a na summitu u lipnju i odobriti ih, a formalno će ih potvrditi ministri financija u srpnju.
Države članice moraju ih uzeti u obzir pri izradi proračuna i reformskih programa za 2015. godinu.
Hrvatska je od siječnja ove godine u Postupku prekomjernog deficita, a u ožujku je Komisija utvrdila i postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj i još dvije zemlje članice.
Stoga će Komisija dati ocjenu Vladina plana za smanjenje proračunskog deficita, koji se 2016. godina treba svesti ispod tri posto BDP te vode li reformski programi k smanjenju makrokonomske neravnoteže.
Vlada je u travnju usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje investicija u cestogradnju.
Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su bile potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a.
Po preporukama koje je Komisija objavila u prosincu prošle godine, a ECOFIN prihvatio u siječnju, Hrvatska bi ove 2014. trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.
Europska komisija u svojim proljetnim ekonomskim prognozama od 5. svibnja objavila da je proračunski manjak prošle godine dosegnuo je 4,9 posto BDP-a, dok je 2012. bio 5 posto. Ove godine deficit bi trebao pasti na 3,8 posto BDP-a, a sljedeće na 3,1 posto.
Ovakve prognoze Komisija je dala nakon što je Hrvatska u ožujku provela rebalans proračuna i nakon što je u travnju najavila dodatne mjere, koje su uključene u program konvergencije.
Smanjenje proračunskog deficita na 3,8 posto ove godine treba zahvaliti prebacivanju dijela mirovinskih doprinosa iz drugog u prvi stup. Taj jednokratni prihod prema novima statističkim pravilima od jeseni se neće uvažavati, tako da će deficit za ovu godinu bez te mjere biti 4,6 posto, koliko je Komisija i tražila za ovu godinu.
Prema dubinskoj analizi Komisije koja je utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, Hrvatska ima znatan vanjski dug, sve slabiji izvoz, visoko zadužene tvrtke i brzo rastući dug opće države, “a sve to u kontekstu niskog rasta i slabih kapaciteta za prilagodbu”.
U analizi se naglašava da smanjivanje vanjskog duga ovisi o povećanju konkurentnosti i jačanju izvoza, mimo turizma, kako bi se ubrzao rast. Također navode da je razduživanje nefinancijskih korporacija tek u početnoj fazi i da nema kreditiranja u tom segmentu. Državna poduzeća, koja u nekim sektorima još imaju dominatnu poziciju i mnoga među njima nisu još restrukturirana, općenito su prezadužena i slabo profitabilna.
U tom dokumentu iz ožujka kaže se da će će prilagodba tržišta rada biti od ključne važnosti za poticanje rasta i prilagodbe u svjetlu vanjskih i unutarnjih slabosti.
Poslovno okruženje u Hrvatskoj je ispod prosječne razine u zemljama članicama iz srednje i istočne Europe. Sve to znači slabi potencijal za rast, što otežava popravak bilance privatnog sektora i povećava potrebu za fiskalnom konsolidacijom, dodaju u Komisiji.
Preporuke koje u okviru Europskog semestra Komisija upućuje svim zemljama članicama predstavljaju konkretne, mjerljive ciljeve koji se realno mogu ispuniti u sljedećih 12 do 18 mjeseci. S obzirom da su zemlje članice suočene s različitim izazovima, preporuke su prilagođene stanju u svakoj zemlji posebno. Preporuke pokrivaju širok raspon tema, ali su uglavnom usredotočene na strukturne reforme. Prošle godine Komisija se u svojim preporukama usredotočila, osim na javne financije, na reforme poreznih, mirovinskih i zdravstvenih sustava te tržišta rada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
