Afera Zambija: Tri para optužena za trgovanje djecom povezuje sud u Zlataru

istražuju
Foto: sudovi.hr, mwebantu; fotomontaža: narod.hr

Tri hrvatska para optužena za trgovanje djecom, kojima se sudi u Zambiji, povezuje odluka suda o Zlataru kojom potvrđuje odluku kongoanskih sudova. Nakon nekoliko tjedana pokušaja dolaska do podataka jesu li i na koji način optuženi u Hrvatskoj dobili dozvolu za posvajanje djece iz Konga, objavljeno je kako je odluku o posvojenju djece iz Konga za tri od četiri para donio Sud u Zlataru (Krapinsko-zagorska županija). No, prema dostupnim informacijama, nitko od ta tri para nema prebivalište na tom području, a za četvrti par odluku je donio Sud u Varaždinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sud u Zlataru kao važna poveznica triju parova

Uhićena su sljedeća četiri para: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević, nekad Dalija Pintarić, rođenog kao žena, za koju se navodi da je “promijenila spol”, inače vijećnica stranke Možemo u Zagrebu, koju određeni mediji danas predstavljaju kao “aktivista za ljudska prava” i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Od svih optuženih u Zambiji, samo je jedan par pitanje svog posvojenja djece iz Konga rješavao na sudu kojemu, kako se može zaključiti iz dostupnih podataka, i pripada prema mjestu prebivališta – na Općinskom sudu u Varaždinu. Riječ je o elektrotehničaru Damiru Magiću i njegovoj supruzi, nastavnici kemije, Nadici Magić koji, kako se piše, žive u Varaždinu.

I dok suđenje traje, o ovoj aferi se, konačno, počinje sve više pisati u medijima i govoriti u javnosti. U javnost izlazi i sve više podataka o osumnjičenima, čiji se identitet isprva nastojao sakriti. Pišući o parovima osumnjičenima za pokušaj trgovine djecom, mediji u nekim tekstovima sugeriraju da između ova četiri para ne postoji neka povezanost, osim što su se, kako se navodi, upoznali preko privatnih whatsapp grupa i foruma za posvajanje djece iz Afrike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Zambija: Hrvati optuženi za trgovanje djecom pušteni da se brane sa slobode nakon što ispune određene uvjete
> Prof. Hrabar o aferi Zambija: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

Jedna od poveznica ovih osoba svakako je povezanost s strankom Možemo, čija je članica “transrodna” Noah Kraljević, a sa strankom Možemo je povezan i bend Hladno pivo, iz kojega dolazi gitarist Zoran Subošić (naime, pjevač Hladnog piva Mile Kekin i njegova supruga također su u toj stranci, odnosno političkoj “platformi”). A sud u Zlataru je druga poveznica.

Prof. Hrabar: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako Sud u Zlataru nije smio odlučivati o ovim slučajevima ako te osobe nemaju prebivalište na tom području.

“U odnosu na nadležnost hrvatskih sudova, Zakon o međunarodnom privatnom pravu je jasan. Postupak priznanja strane sudske odluke izvanparnični je postupak te se, prema čl. 72. st. 1., mjesna nadležnost (sud u Zlataru ili bilo kojem drugom gradu u RH) određuje prema prebivalištu stranke. Daljnje odredbe primjenjuju se ako stranke nemaju prebivalište u Hrvatskoj, no čini se da to nije slučaj kod ovih “kongoanskih posvojenja”. Činjenica je da se prebivalište i uobičajeno boravište relativno lako mijenja. Jesu li ti posvojitelji doista i promijenili svoje prebivalište kako bi stekli nadležnost zlatarskog odnosno varaždinskog suda, ne znam‘”, objašnjava prof. Hrabar za  Večernji list i time ukazuje na neznanje sutkinje Općinskog suda u Zlataru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Afera Zambija: Uhićeni pred sudom za teška kaznena djela, Možemo šuti o svom trans vijećniku!

“Pravna teorija tumači da hrvatski sud ne provjerava ispunjavanje uvjeta za posvojenje, dakle ne ulazi u meritum, već gleda samo na formu. No, čl. 71. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i čl. 24. haaške Konvencije ovlašćuju sud da priznanje posvojenja u svojoj zemlji odbije ako bi ono očito bilo u suprotnosti s njezinim javnim poretkom.

Stoga smatram da je hrvatski sud trebao odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude ako nije bilo prethodnog odobrenja Ministarstva obitelji, jer je ono postavljeno kao uvjet za posvojenje djeteta stranca (prema čl. 186. st. 3.) i jamči podobnost i prikladnost posvojitelja. Bez takvog prethodnog odobrenja zamislivo je da se netko tko je, primjerice, u Hrvatskoj lišen roditeljske skrbi jer je zlostavljao svoje dijete, uputi direktno u DR Kongo, tamo na neki čudan način ishodi sudsku odluku o posvojenju, ovdje je prizna i kao takav – neprikladan i nepodoban u Hrvatskoj – ima “novo” dijete. Zaobilaženje zakona sigurno nije u interesu javnog poretka”, smatra prof. Hrabar.

Zašto je upravo sud u Zlataru, iako je vjerojatno bio nenadležan, donio, tj. potvrdio odluku za tri para?

Aleksandra Leljak, glasnogovornica suda-sutkinja Općinskog suda u Zlataru, o nadležnosti sudova je za dnevnik.hr tvrdila suprotno od prof. Hrabar: “Vrlo je zanimljivo pitanje zbog čega naš sud, a posvojitelji su iz Zagreba. Zbog toga što Zakon o međunarodnom privatnom pravu, na temelju kojeg su i priznate odluke, to i omogućuje. To je sve što bih vam ja mogla reći o toj temi”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Afera Zambija: Osmero Hrvata optuženo za pokušaj trgovanja djecom

Ako je istina da prva tri para “posvojitelja” nisu iz Krapinsko-zagorske županije, kao što se to može zaključiti iz dostupnih podataka, prema onome što prof. Hrabar, Općinski sud u Zlataru nije bio ovlašten za potvrđivanje odluke u ovom slučaju. Stoga se postavlja pitanje kako je došlo do toga da taj sud to učini.

Upit portala Narod.hr

Narod.hr poslao je zahtjev za pristup informacijama sudu u Zlataru, a koji smo tijekom ovog tjedna ponovili i nadopunili dodatnim pitanjima. Zatražili smo odgovore na pitanja o broju potvrđenih odluka o posvojenju iz DR Kongo u posljednjih godinu dana i pet godina, zatim o broju potvrđenih odluka o posvojenju iz stranih država i kojih u zadnjih godinu dana, pet godina i deset godina. Također smo pitali za tri navedena para – imaju li prebivalište na području Krapinsko-zagorske županije ili su odabrali taj sud za ovaj proces, kao i koji su suci radili na tim predmetima.

Važna pitanja

Upravo je ta okolnost poveznica između tri od četiri optužena para. Zašto su ta tri para, koja su, navodi se u medijima, zapravo iz Zagreba, išla upravo u Zlatar na sud? Zašto sutkinja Leljak za Novu TV tvrdi da je riječ o zakonitom procesu, dok stručnjakinja za obiteljsko pravo s Pravnog fakulteta navodi odredbe iz istog Zakona koji propisuje mjesnu nadležnost?

Podsjetimo, četiri hrvatska bračna, odnosno izvanbračna para koja su u uhićeni početkom prosinca u Zambiji zbog sumnje u pokušaj trgovine djecom iz DR Kongo, ovog su tjedna prvi put izvedeni pred sud u zambijskom gradu Ndoli. Odlučeno je da optuženi, uz plaćanje jamčevine i polaganje osobnih dokumenata te uz redovito javljanje policiji, mogu izaći iz pritvora i braniti se sa slobode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.