Odluka vatikanskog Dikasterija kojom se odobrava početak postupka beatifikacije kardinala Franje Kuharića za povjesničara dr. Miroslava Akmadžu nije bila neočekivana. Dr. Akmadža je biograf kardinala Kuharića i o njemu je objavio više vrijednih radova. Prije dvije godine objavio je knjigu: “Franjo Kuharić. Kardinal i vlast”.
Procedura s Kaptola već je dulje vremena bila u postupku, ali kao što znamo, takve stvari ne idu brzo, rekao je Akmadža u izjavi za Narod.hr. Crkva je u tim pitanjima uvijek “spora” i oprezna, ali očito je da su se u međuvremenu ispunili svi uvjeti za početak postupka, napominje.
“Što se tiče povezanosti ovoga postupka s kanonizacijom blaženoga Alojzija Stepinca, ne mogu ništa nagađati, ali mislim da to nema nikakve veze. Svaki slučaj je za sebe”, kaže Akmadža.
Akmadža smatra da beatifikacija Kuharića nije povezana s kanonizacijom Stepinca
“Ako tu Sveta Stolica možebitno nešto taktizira, moglo bi se nagađati da se pokušava umiriti Crkva u Hrvata, zbog njenog nezadovoljstva u svezi s odgađanjem proglašenja Stepinca svetim. No, mislim da takva nagađanja nisu utemeljena“, smatra Akmadža.
>Otvoren put za postupak proglašenja Kuharića blaženim; Gallagher pozvao na zaštitu života
Napominje kako sada slijedi formiranje raznih crkvenih komisija za provođenje postupka beatifikacije kardinala Kuharića, a sam postupak će vjerojatno trajati prilično dugo.
“Naime, Kuharić je imao jako buran svećenički i biskupski život. Kako u prvim danima teške represije komunističkoga režima prema Crkvi nakon Drugoga svjetskoga rata, tako i u vrijeme smirivanja napetosti u crkveno-državnim odnosima nakon potpisivanja Protokola između Svete Stolice i Jugoslavije 1966., ponovnog zaoštravanja odnosa nakon Hrvatskoga proljeća, poboljšanja tih odnosa krajem 1980-tih, do stvaranja samostalne Hrvatske i strahota velikosrpske agresije 1990-tih“, pojašnjava.
“To će sve trebati temeljito proučiti i s historiografske i teološke strane“, pojašnjava, uz napomenu kako je konačna odluka na Svetoj Stolici, nakon što prouči mišljenja svih komisija.
Valja izbjegavati političke konotacije
“Svakako bih savjetovao da se u tom postupku izbjegavaju političke konotacije Kuharićevoga djelovanja u smislu da se prednost daje njegovom domoljublju i nacionalnim osjećajima. To nije bitno za beatifikaciju i može sve odvesti u krivom smjeru”, kaže Akmadža.
>Nova knjiga dr. sc. Akmadže: ‘Franjo Kuharić. Kardinal i vlast’
Na prvom mjestu, pojašnjava, treba biti njegova duhovnost i služenje Bogu i Crkvi, naravno vodeći računa u kojim se to društvenim okolnostima događalo.
“Po meni, radi se o iznimnom svećeniku i biskupu, u potpunosti posvećenom životu Crkve u skladu s Evanđeljem, što bi bilo sasvim razumljivo za svakoga svećenika, a posebice biskupa. Ali s obzirom da se pojedinci poput Kuharića u tome posebno ističu, Crkva im daje posebne časti, kako bi bili uzor drugima. Hoće li to biti i u slučaju Kuharića, vrijeme će pokazati, ali su izgledi veliki”.
Osvrćući se na pitanje društvenog ugleda kardinala Kuharića, napose pitanja zašto Grad Zagreb nije imenovao ulicu ili trg po njemu, Akmadža upozorava na procjene nadležnih gradskih vlasti.
“To je uvijek stvar politike i političke procjene onih koji su na vlasti u određenim gradovima. Međutim, bilo bi pametno da se mjesne vlasti uvijek prije takve odluke savjetuju s crkvenim vlastima, kako bi takva odluka bila donesena u dobroj vjeri”, zaključuje Akmadža.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
