Šarić: Ratni put Gordana Bosanca kao homoseksualca u ormaru bio je grozan, zato glasajte za Možemo!

Bosanac
Foto: fah, Snimka zaslona, Montaža: Narod.hr

Približavaju nam se europski izbori koji bi čitavu Europu mogli preusmjeriti u krivom, gotovo pa zabranjenom smjeru – udesno. Za spas demokracije i vladavine prava izrazito je bitno uvjeriti narode Europe da se saberu i glasaju za jedinu normalnu opciju – ekstremnu ljevicu. Otvorene granice, LGBT aktivizam, religijska posvećenost zelenim politikama i antikapitalizam donijet će nam prosperitet o kojem smo mogli samo sanjati mračnih devedesetih. Kako je tada bilo, na ovogodišnjoj „paradi ponosa“ psihijatrici Ivani Kekin ispričao je najveći pacifist s ovih prostora Gordan Bosanac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Tko je Gordan Bosanac koga je HDZ podržao za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi?

Bosanac od 1990. do 1994. plesao i glumio za mir

U vrijeme kada su hrvatski mladići, a mnogi i maloljetni, iz školskih klupa ulazili u rovove i branili i stvarali hrvatsku državu, Bosanac je prolazio svoj trnovit put u životu. Tada je još uvijek bio homoseksualac u ormaru, ne zbog granata koje su padale po Hrvatskoj, već zato što je Hrvatska tih ranih 1990-ih bila mračno mjesto za živjeti. Naravno, kao pacifist od rođenja, nije mu niti palo napamet pridružiti se svojim vršnjacima. Između 1990. i 1994. Gordan je bio član Nogometnog kazališta Montažstroj gdje je plesao i glumio za mir. Umoran od rata, 1997. započinje jednogodišnji program Centra za mirovne studije i pomalo napušta svoju profesiju fizičara. Gordan već u vrlo ranoj dobi shvaća da je prava lova u nevladinim udrugama i civilnom društvu.

> Centar za mirovne studije iz kojeg su potekli Benčić i Bosanac u 2021. primio 5.6 milijuna kuna donacija

Bosanac svoj poziv pronalazi u profesionalnom homoseksualizmu

Krajem devedesetih, Gordan se pridružuje „Antiratnoj kampanji Hrvatske“ u kojoj marljivo radi na uvjeravanju hrvatskih mladića kako se za Hrvatsku ne vrijedi boriti niti joj služiti. Vukovar je još uvijek bio razrušen, tek odnedavno u sastavu Republike Hrvatske, Milošević je još uvijek bio na vlasti u SR Jugoslaviji (Srbiji), a Bosanac je sanjao o državi bez vojske. Početkom 2000-ih kratko je radio na Institutu Ruđer Bošković, a potom svoj pravi poziv pronalazi u profesionalnom homoseksualizmu.

„Fakat je bilo grozno biti gay devedesetih“

U ugodnom ćaskanju s psihijatricom Kekin na ovogodišnjem „prajdu“, Bosanac je ispričao svoj ratni put u borbi za suverenost i samostalnost takozvane LGBT populacije, a koji traje i danas. „Fakat je bilo grozno biti gay devedesetih“, prisjeća se Gordan. Kako je Gordanu bilo grozno u to vrijeme ne mogu zamisliti ni oni koji su bili na prvoj crti ni oni koji su devet mjeseci proveli u srpskim logorima. Mračnih devedesetih vladale su predrasude o sidi, bolesti koja se javlja kod homoseksualaca zbog određenih čina koji su štetni za zdravlje. Nije se moglo putovati, bilo je puno nasilja i ljudi su nestajali, kaže Gordan. U ratu? Bilo je nasilja? Ljudi su nestajali? Nemoguće! „Baš je bilo teško“, prisjeća se Bosanac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Zašto Možemo skriva Gordana Bosanca kojemu je gay aktivizam domoljubni čin, a Oluja sporna?

Tužno: Pederluk je bio zanemarena stvar 90-ih i početkom 2000-ih

Nastavlja Bosanac s psihijatricom Kekin: „Pederluk je bio potpuno, ono, zanemarena stvar“. Nevjerojatno! Tko može zanemariti pederluk u procesu stvaranja, obrane i oslobađanja države?! Prva udruga pederluka zvana Iskorak nastala je u prostorijama „Antiratne kampanje“, otkrio je Bosanac psihijatrici Ivani koja je doskočila s komentarom: „Gerila“. Pravi heroji su bili hrvatski homoseksualci, a ne branitelji, ako vam nije jasno koju poruku šalje Možemo za ove izbore.

> Imenovano Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija: Među članovima i Gordan Bosanac

Nitko se nije usudio „outati“, osim jednog junaka koji nije bio Bosanac

Hrabri Bosanac i njegova gerilska družina tada još nisu bili ponosni na svoju homoseksualnost. Nitko se još nije usudio reći: „Jesam, peder sam!“, da se poslužimo legendarnim govorom Ljube Ćesića Rojsa iz Hrvatskog sabora. Prvi koji je probio led bio je Dorino Manzin koji je mami napisao pismo u kojem joj je srušio snove o unucima i priznao da je gay, prepričava Goran. Tada je krenula borba. „Junak, baš junak“, kratko je zaključio Bosanac. Tada su Gordanu navrla sjećanja beogradskog “prajda”, odnosno trauma koja se prelila na cijeli Balkan. Teški dani za sve homoseksualce naših naroda i narodnosti. Međutim, borba je tek počela, a vodila se na tri fronta: pravnom, zdravstvenom i moralnom, objašnjava Gordan.

> Homoseksualna povorka s jugoslavenskom zastavom promiče slobodu, sudjelovao i Tomašević

Gordanovo vatreno krštenje zbilo se na Zrinjevcu, sedam godina nakon rata

Dolazimo i do prvog zagrebačkog „prajda“. Svi ratnici pamte kada su prvi put na svojoj koži osjetili rat, pa tako i Bosanac. Njegovo vatreno krštenje nije se zbilo na ulicama Vukovara, kršu zadarskog zaleđa ili velebitskom gorju, već na Zrinjevcu. Poput Toma Hanksa u uvodnoj sceni filma „Spašavanje vojnika Ryana“, Gordan je u „slow motionu“ gledao kako uvrede prosvjednika zasipaju 1. homoseksualni zdrug koji je krenuo u oslobađanje Hrvatske od tradicionalnih vrijednosti i zdravog razuma. Kada je „ruknuo“ suzavac, nastao je opći kaos i više ni policija nije mogla spriječiti salvu batina koja je uslijedila, prisjeća se Bosanac. Međutim, ta prva bitka svih bitaka otvorila je prostor za nove pobjede, zaključio je Gordan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> LGBT aktivisti ostavili poruke ispred zgrade HBK, iz Zagreb Pride-a upozoravaju Zagrepčane

Bosanca je „outao“ Globus

Nakon prve i najvažnije bitke na Zrinjevcu, Gordan je i dalje bio zatvoreni tip homoseksualca. Nije na vlastitu inicijativu izašao iz ormara, već je za njega to napravio Globus. Objavljena je legendarna naslovnica s fotografijom najelitnije homoseksualne postrojbe Balkana: prajdizan Gordan Duhaček, Marko Jurčić, prvoborac Dorino Manzin, svježe „outani“ Gordan Bosanac, te Stjepan Pavlek i Kristijan Grđan. Iznad fotografije je stajao naslov: „Apel hrvatskih homoseksualaca“. Sliku smo pronašli na portalu Gay Serbia. Kekin kaže da su dečki baš bili zgodni. Ono što Hrvatskoj predstavlja fotografija hrvatskog državnog i vojnog vodstva na Kninskoj tvrđavi nakon oslobođenja Knina u kolovozu 1995., to za LGBT narod predstavlja Globusova fotografija Glavnog stožera Homoseksualnih snaga Republike Hrvatske. Ili Jugoslavije? Svakakih zastava ima na “prajdu”.

> Šarić: Jugoslavenska zastava na povorci ponosa: Otpor Hrvatskoj u kojoj je dopušteno kritizirati LGBT 

Kako više ne bi bilo grozno biti gay – glasajte za Možemo!

Približavamo se kraju ovog kratkog pregleda LGBT povijesti u Hrvatskoj. Kekin je morala u priču ubaciti i pobačaj, jer bez toga ne ide. Taj dio ćemo preskočiti i odmah doći do poante priče. Kekin i Bosanac ovime su željeli poslati poruku da su europski izbori važni. Opasna crna desnica nasrće na Europu: Italija, Francuska, Nizozemska… „Fakat ih je puno“, rekla je Ivana. „Previše, previše…“, nadovezao se Bosanac. Stoga, ljudi će morati masovno izaći na izbore i reći „Dosta!“ i napraviti tu famoznu Bosančevu branu desnici. „Rasturat ćemo“, najavio je Bosanac svoj i rad svoje stranke u Europskom parlamentu. U to nimalo ne sumnjamo, Zagreb rasturaju svaki dan. A vi, glasači, kako više nikada ne bi bilo grozno biti gay bilo gdje u Europi – glasajte za Možemo!

> U fokusu EU izborne kampanje Gordana Bosanca – krastavac

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.