Akrap u Otvorenom: Državni zavod za statistiku se pravi lud, Hrvatska je demografski opustošena

Frizira li se službena statistika uoči izbora? Raste li ili pada broj nezaposlenih? Što se događa s industrijskom proizvodnjom i izvozom? Analiziralo se u emisiji Otvoreno Mislava Togonala. Gostovali su ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, makroekonomistica Marijana Ivanov, demograf Anđelko Akrap, ekonomski analitičar Zvonimir Savić i novinar Željko Ivanković.

Statistički podaci se ne friziraju te je sve javno i transparentno, rekao je Marko Krištof iz Državnog zavoda za statistiku. Što se tiče podataka o migracijama, podaci bi bili kvalitetniji kad bi stanovnici poštovali zakone. Podaci što se tiče državnog duga su kvalitetni i izrađeni na najbolji način, tvrdi Krištof. Zavod je svjestan da je nužno sve relevantne informacije dati javnosti što prije, rekao je ravnatelj.

(Ne)točni statistički podaci

Što se tiče podataka o porastu izvoza, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da su oni točni takvi kakvi su prikupljeni, no da je pitanje promjena metodologije u posljednje dvije godine i načina njihove interpretacije. Ulaskom u EU, Hrvatska može biti pod utjecajem tzv. roterdamsko-antverpenskog efekta – primjerice, Rijeka je važna europska granična luka preko koje se odvija kontejnerski prijevoz koji ide dalje u razne zemlje Europske unije te može doći do preuveličavanja izvoza, objasnila je Ivanov.

Izvoz može biti preuveličan što može donijeti krivu sliku u javnosti da se konkurentnost izvoza povećala. No, ona u stvarnosti još uvijek nije dovoljno velika. Sličan problem imaju statistike Belgije, Nizozemske i sličnih zemalja u EU. Koliki je efekt, teško je reći, no on postoji, smatra profesorica. Zadnjih par mjeseci živimo u lažnom optimizmu jer jedne podatke ističemo, dok druge zanemarujemo, zaključila je Ivanov.

Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore objasnio je da su u procjenama učinka robne razmjene ustanovili da države koje su pristupile Europskoj uniji 2004.godine su u prve 2-3 godine bilježile, baš kao Hrvatska sada, visok rast robne razmjene, prvenstveno izvoza. Gledajući statistike o zaposlenosti u Hrvatskoj, bilježimo najnižu razinu u najnovijoj povijesti, kao i najniži broj aktivnog stanovništva. Još je više poražavajuće to što, kaže Savić, je tržište rada u državi u odnosu na druge članice Unije u brojnim pokazateljima među posljednje tri države u Europi. U odnosu na 2008.godinu, u 2014.godini broj zaposlenih je pao za 14 posto, a broj nezaposlenih porastao za 39 posto, rekao je Savić.

Kad se Hrvatska uspoređuje svoj dug s drugim zemljama EU-a, ona po mnogim pokazateljima spada u prosjek Unije, međutim problem je to što vi možete dugovati 500 kuna i nemati ih otkuda vratiti, ili 5000 kuna i imati ih otkuda vratiti, rekao je novinar Željko Ivanković. Za dvije godine ćemo možda biti u situaciji da tih 500 kuna nećemo imati, boji se Ivanković. Hrvatska je još uvijek u razdoblju stagnacije te preciznost našeg mjerenja u ekonomiji nije dovoljno dobra, a trendovi o kojima sada govorimo nisu od jučer, zaključio je Ivanković.

Akrap: Treba nam registar stanovništva

Najkonkretniji je bio demograf Anđelko Akrap koji je govorio o problemima s kojima se suočava Hrvatska, ali i o radu Državnog zavoda za statistiku za kojeg je ustvrdio da ne smije biti ”pod šapom vlade”.

“Prvo, vrlo je nezgodno što je gospodin Krištof po ingerencijom Vlade pa onda uvijek sumnjamo u te podatke. Da je pod ingerencijom Sabora onda bi to bilo jako dobro i ne bi se dovodilo u sumnju.”

“Drugo, mi ne bismo govorili o demografskim procjenama da Hrvatska ima registar stanovništva. Čuo sam da je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku tražio od Ministarstva uprave. Onda bi smo barem za narednu godinu znali koliko stanovnika ima Hrvatska, koliko ih je iselilo… Ovako mi to ne znamo. Državni zavod za statistiku radi vrlo korektno procjene broja stanovnika iseljenih, ali to nije točno. Oni su korektni, drže ustaljene metodologije i vrijedni su i revni ljudi koji to rade, ali evo vidite kako se ta procjena napravi.”

“Ako se netko odjavi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, on je iselio iz Hrvatske. Tko će se to odjaviti ako ide u Njemačku, Ameriku, Irsku… Ja ne znam takvog tko će to napraviti i odjaviti se. Državni zavod za statistiku se pravi lud, oni se drže krute metodologije što su dobili iz MUP-a. Ministarstvo samo kaže da iskazuju odseljene na temelju odjava, tako da imamo sad negativan saldo migracija s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Ljudi hoće riješiti svoje mirovine pa odseljavaju i sl. Prema tome, točan broj iseljenih mi ne znamo, možemo samo na temelju strane statistike to vidjeti.”

“Zavod radi korektnu procjenu broja stanovnika, ali krajnji rezultat nije točan.”

“Gledamo podatke ovdje iz zemalja; Irska, Kanada, Švedska, Norveška, Danska, Austrija itd. To su ljudi koju su iselili. Minimalno 90.000 ljudi u razdoblju od 2011. do 2014. Tu su obuhvaćeni i Hrvati i Srbi koji žive u Bosni i Hercegovini, a imaju Hrvatsku putovnicu. Pa nije moguće da barem 50.000 ljudi nije odavde? Pa je, i Hrvatska se mora suočiti s istinom. Ne premazivati jer vidimo kako vlada demografska pustoš u Hrvatskoj.”

“Mogla je i prošla vlada uvesti registar stanovništva pa ne bismo bili u ovakvoj situaciji da ne znamo koliko imamo stanovnika. Koliko sam dobro zapamtio kako je rekao zavod za statistiku, 11.000 ljudi je manje zaposleno nego prošle godine. Odmah se javlja ministar i kaže da to nije točno itd. Mi samo želimo istinu, ne možemo iznositi krive i frizirane podatke. Ponavljam, zavod radi korektnu procjenu broja stanovnika, ali krajnji rezultat nije točan.”

Ravnatelju Državnog zavoda za statistiku Marku Krištofu je napomenuo:

“Ničim ne dovodim u pitanje vaš dignitet i ljude koji rade u Zavodu za statistiku, ali jednom se to mora maknuti ispod šape vlade, bilo koje vlade. Onda ćemo mi svi malo više vjerovati statistici.”

Akrap je također govorio i o metodologiji i da je potrebna promjena iste te naglasio da se velik broj ljudi iselio. Demografski podaci koje vodi Akrap iz godine u godinu su sve poražavajući i demografski stručnjak smatra da stanje ide prema katastrofi.

“Na godišnjoj razini 11.000 ljudi više umire nego što se rađa i bit će još gore. To su podaci prema statistici koja je dostupna od Europske komisije. Sigurno je više od toga, od tih 90.000. Bitno je sljedeće, Hrvatska je čitavo 20. stoljeće proizvodila višak stanovništva i nikad ne može zaposliti svo svoje stanovništvo jer se ne razvija u prostoru. Političari sada govore da će smanjivati broj županija, općina i ostalo, ali zašto to raditi? Treba odrediti nositelje razvoja.”

Hrvatska je demografski opustošena

Prema Akrapovom stručnom mišljenju i demografskoj analizi Hrvatska je u velikim problemima:

“Hrvatska je demografski opustošena i mi stalno hoćemo reći kao da se nije iselilo. Takva je metodologija bila prema međunarodnoj statistici. Popis 1971., 1981., 1991. i 2001. godine, uključivao je osobe na tzv. privremenom radu u inozemstvu. Popis iz 1991. kaže da je službeno bilo 4.784.265 stanovnika i to se stalno navodi, i u današnjim nekim analizama. Međutim znalo se i tada da su u taj broj uključene osobe upisane u inozemstvu. Godine 1991. taj broj je bio 284.000, ti su ljudi ostali, ostala su i njihova djeca. Prema međunarodnoj statistici isto tako, uključivala su se djeca živorođena u inozemstvu ako nisu imali državljanstvo u tim državama. U hrvatske državne matice tako je uključeno 127.000 djece. Lagali smo sami sebe, naravno da je to bila metodologija međunarodne statistika.”

“Problem je bio što se ne možemo ili ne želimo suočiti s realnim demografskim brojevima koji su za Hrvatsku dugoročno najkatastrofalniji. Ne znam kako ćemo to zaustaviti. Ljudi koji vode državu moraju o tome voditi računa. To nije političko pitanje, ne radim za niti jednu stranku”, zaključio je Akrap u Otvorenom.