Nejednaka kvaliteta proizvoda za tržište istočne i zapadne Europe, presitne oznake na proizvodima, nedostatna zaštita kad su u pitanju komunalne i telekomunikacijske usluge te u internetskoj trgovini, neke su od tema koje su zastupnici u četvrtak otvorili u raspravi o prijedlogu Nacionalnog programa zaštite potrošača od 2017. do 2020., a Goran Aleksić (SNAGA) najavio je kako će predložiti da se u Saboru osnuje odbor za zaštitu potrošača.
“Stanje je trenutno kao u doba Divljeg zapada, teleoperateri, primjerice, imaju prava kakva nemaju u državama iz kojih dolaze, ugovori za građane su im u fontu koji starije osobe ne mogu vidjeti, postavljaju bazne stanice bez suglasnosti”, upozorio je Miro Bulj (Most), koji kaže i da Splićani plaćaju vodu iako je ne dobivaju kvalitetnu kakva bi trebala biti po ugovoru.
Branimira Bunjca (Živi zid) zanima što se čini da se hrana jasno obilježi, te podsjeća kako odavno postoji obaveza da se označava GMO hrana, ali da to kod nas još nije slučaj.
Lovrinović: Hrvatskom potrošaču ugroženo zdravlje, džep i dostojanstvo
U Hrvatskoj je potrošaču ugroženo zdravlje, džep i dostojanstvo, tvrdi Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku), koji zamjera što nema izvješća kakvo je stanje na tržištu hrane, koliko je ljudi pobolijevalo, tko je kažnjen, kome je oduzeta licenca i što je zatvoreno.
“Nema ni riječi o tome da poznate robne marke imaju različitu kvalitetu u različitim zemljama, da se u Hrvatsku godišnje uveze 1300 tona meda koji se prepakira i prodaje kao hrvatski, da su se smanjila pakiranja proizvoda, a cijene ostale iste”, primjećuje Goran Beus Richembergh (GLAS).
Hrvatski je potrošač, ne samo ovca za šišanje, nego i dežurna budala, kaže zastupnik.
Ministarstvo analizira potrošačke prigovore, najviše ih je na teleoperatere, kaže državna tajnica Ministarstva gospodarstva Nataša Mikuš Žigman, koja potvrđuje da su recentne analize pokazale kako kvaliteta hrane nije istovjetna u pakiranju istih proizvođača koji proizvode plasiraju na zapadna i na istočna tržišta.
Aleksić: Potrošači u EU zaštićeni maksimalno, kod nas samo na papiru
Goran Aleksić (SNAGA) ističe da su potrošači u EU zaštićeni maksimalno, u Hrvatskoj samo na papiru. Banke i danas primjenjuju nezakonite kamatne stope s nezakonitim parametrima, izvršna i zakonodavna vlast dopuštaju im da pljačkaju građane, navodi i najavljuje kako će predložiti da se u saboru osnuje odbor za zaštitu potrošača kojim, kaže, ne želi predsjedavati niti biti potpredsjednik.
U Hrvatskoj banke godišnje od građana izvuku 4 milijarde kuna za razne naknade, kojih navodno ima oko 500, naglasio je ‘mostovac’ Bulj.
Kad je riječ o internetskoj trgovini i zaštiti potrošača, SDP-ova Marta Luc Polanc kaže da je ta zaštita u Hrvatskoj na niskoj razini. “Tek se planira uvesti oznaka kvalitete i sigurnosti te trgovine, educirati nadležna inspekciju. To područje dočekali smo nespremno, podaci govore da 82 posto građana dnevno pregledava ponude preko intetrneta, a 57 posto ih je kupilo nešto u zadnja tri mjeseca, navodi zastupnica.
Ivan Šipić (HDZ) suglasan je da hrvatski potrošači i dalje ne uspijevaju ostvariti svoja prava, iako nam je zakonodavstvu usklađeno s onim u EU. Naglasak stavlja na edukaciju, financijsko opismenjivanje potrošača, financiranje njihovih udruga potroša.
