Nova Europska komisija istaknula je negativne demografske trendove kao jedan od ključnih problema Europe. Ima li Europska unija demografsku politiku? Slijedi li Hrvatska samo demografske trendove i zašto mjere demografske politike ne zaustavljaju iseljavanje u emisiji Intervju tjedna odgovarao je demograf Anđelko Akrap.
– Nismo čuli ni za kakve mjere koje bi se provodile na razini EU-a. Predsjednica Komisije rekla je: ‘Gospođa Šuica zna probleme’ i ništa više. Ne sumnjam u dobre namjere EK, ali radi se o dugoročnim politikama i ona treba biti nadnacionalna, što u ovom trenutku nije moguće, kazao je Akrap. Smatra kako svaka država EU mora imati drugačiju strategiju, a kao usporedbu naveo je probleme Zagreba i probleme Like.
“Moćni uvijek žele ostati moćni”
– Kako razvijenim zemljama reći: ‘Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu i postat ćemo neodrživi neodrživi. Odakle ćemo mi tu radnu snagu privući ili možda možemo pripremati za vas radnu snagu’. Razvijene zemlje mogu puno toga učiniti. Zašto ne investiraju u područja iz kojih se iseljava. Moćni uvijek žele ostati moćni. Takva je politika unutar EU-a. Neće nikad protiv sebe raditi. Nisam tu da osuđujem nego da naglasim da Hrvatska mora sama rješavati svoje probleme, uz pomoć EU-a, kazao je Akrap.
“Veliki problem su rad na određeno vrijeme i veličina plaće”
Naglasio je kako Francuska ima gotovo na razini obnavljanja stanovništva broj rađanja, a Češka bilježi porast broja živorođenih. Mađarska, Slovačka, Češka – te zemlje ulažu, naglasio je Akrap dodajući kako ovo nije stvar jedne Vlade. Smatra da će demografske mjere dati rezultata samo uz dobru ekonomsku politiku. Mlade najviše muči, dodao je – rad na određeno vrijeme, jer ne mogu riješiti egzsitencijalne probleme i stambeno pitanje. Po broju mladih koji rade na određeno vrijeme smo među vodećima u Europi. Grade se stanovi u praznoj Slavoniji, a nema stanova tamo gdje se radi, poručio je. Upozorio je i na problem visine plaća.
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.