Rasprava pred arbitražnim sudom u Haagu o graničnom sporu sa Slovenijom samo je još jedan dokaz neuspjeha hrvatske diplomacije.
Danas je pred arbitražnim sudom u Haagu počela rasprava o graničnom sporu Hrvatske sa Slovenijom. Bez obzira kako arbitražni sud presudio, ovaj postupak predstavlja još jedan poraz hrvatske vanjske politike.
Treba podsjetiti da je Slovenija od same uspostave hrvatske državnosti postavljala Hrvatskoj teritorijalne zahtjeve što se očitovalo u upornom odbijanju Ljubljane da prizna naslijeđeno stanje iz prethodne države. Ono se temeljilo na odlukama Badinterove komisije koja je međunarodno pravno priznala raspad komunističke federacije. Tadašnja vladajuća garnitura u Ljubljani koristila je neriješen spor s Hrvatskom oko razgraničenja, ne samo na moru nego i na kopnu, kako bi ucijenjivala Hrvatsku na njezinom putu u NATO i Europsku uniju.
Hrvatska se politika, posebice nakon smrti predsjednika Tuđmana, više povodila za pritiscima koji su vršeni iz raznih europskih prejestolnica nego državnim i nacionalnim interesima. U tome su jednako odgovorni predsjednik Mesić, koji je čak u procesu protiv hrvatskih generala svjedočio na Haaškom tribunalu protiv vlastite države, a zatim premijeri Ivica Račan, Ivo Sanader i konačno Jadranka Kosor. Treba podsjetiti da je toliko hvaljeni Ivica Račan 2001. godine sporazumom s Janezom Drnovšekom prepustio čak 80 posto Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva Sloveniji, čime je Slovenija dobila izlaz na otvoreno more. To je bio klasičan akt izdaje nacionalnih i državnih interesa. Na sreću Hrvatski sabor nije ratificirao taj sporazum, tako da je pitanje granice ostalo otvoreno, što je Slovenija uspješno koristila u blokiranju pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. To je Ljubljana pokušala i sa pristupanjem Hrvatske NATO savezu, ali je bio dovoljan jedan telefonski poziv iz Washingtona da se Slovenci urazume. Oni su međutim nastavili s ucjenama kojima su popuštali i Ivo Sanader i nesposobna Jadranka Kosor. Ona je konačno pristala na slovenski zahtjev da međudržavni granični spor ne rješava Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, nego za taj spor posebno imenovani arbitražni sud u Haagu. Po svojem kumrovečkom mentalitetu Jadranka Kosor je zajedno sa Borutom Pahorom čak otkrila spomen ploču tom događaju, koji u stvari predstavlja izdaju hrvatskih državnih interesa.
Sud kojemu predsjeda francuski sudac s velikim međunarodnim iskustvom Gilbert Guillaum (Žilber Gijom) odlučit će o konačnom rješenju ne samo morske nego i djelomično kopnene granice sa Slovenijom, te o vezi Slovenije s otvorenim morem. On se mora rukovoditi pravilima i načelima međunarodnog prava na čemu ustrajava hrvatska strana, dok Slovenci, da bi dobili izlaz na otvoreno more, inzistiraju na načelu pravičnosti. Bez obzira kakva odluka suda bila, već sama činjenica da je Hrvatska pristala na arbitražu predstavlja još jedan poraz hrvatske vanjske politike i diplomacije, kao što je to bilo i u slučaju izručenja hrvatskih generala koji su tek u drugostupanjskom postupku bili oslobođeni od teške optužbe za udruženi zločinački pothvat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
