Arbitražni postupak ostaje zamrznut; Grabar-Kitarović: Jednostrana odluka suda mogla bi donijeti probleme i incidente

Panel petorice arbitara koji je trebao riješiti granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da postupak odlučivanja ostane zamrznut sve dok ne prouči pravne posljedice odluke Hrvatske da izađe iz tog procesa, objavio je u petak Stalni arbitražni sud (PCA) sa sjedištem u Haagu, koji je dvjema državama u tom procesu nudio tehničku potporu.

Sve dok se ne donese zaključak o pravnim posljedicama izlaska Hrvatske iz arbitražnog procesa, odlučivanje o teritorijalnom sporu dviju država u postupku bit će prekinuto, odnosno zamrznuto, objavio je PCA.

“Tribunal će sada započeti raspravu vezanu uz prosudbu pravnih implikacija navoda iz pisma Republike Hrvatske arbitražnom sudu od 31. srpnja 2015. godine. U međuvremenu svaka rasprava u pogledu merituma otvorenog teritorijalnog spora na kopnu i moru ostaje prekinuta”, naveo je u priopćenju iz Haaga arbitražni sud.

U spomenutom pismu i kasnijim informacijama upućenim Sloveniji i arbitrima hrvatska ih je vlada izvijestila o tome da izlazi iz arbitraže i više ne primjenjuje arbitražni sporazum zbog bitne povrede postupka arbitraže koju je počinila Slovenija, pri čemu se pozvala na odredbe Bečke konvencije o prestanku važenja međunarodnih ugovora.

Slovenija pak sa svoje strane službeno smatra da arbitraža nije prekinuta, da povrede postupka koja bi dovela do prekida arbitraže nije bilo i da arbitri moraju nastaviti svoj rad sve do konačne presude.

Poznato je da je Hrvatska odlukom prijašnje vlade donijela odluku o izlasku iz arbitraže, koju smatra nepovratno kompromitiranom nakon što su lani objavljeni podaci koji dokazuju nezakonite kontakte Jerneja Sekoleca, prvog arbitra koji je u panel imenovala slovenska vlada, sa službenicom ministarstva vanjskih poslova u Ljubljani Simonom Drenik.

Budući da je odluka o izlasku iz arbitraže donesena jednoglasnom odlukom u Saboru, odnosno širokim konsenzusom svih stranaka, isto stajalište zastupa i nova vlada premijera Tihomira Oreškovića. Lani su notom o izlasku Hrvatske iz arbitraže obaviješteni Slovenija i arbitri, a nova je vlada to potvrdila i u notifikaciji prekida ugovora članicama UN-a.

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač ponovio je, uoči svog posjeta Ljubljani kamo odlazi početkom idućeg tjedna, stajalište Zagreba da se Hrvatsku arbitražni proces više ne tiče jer je iz njega izašla, ali da je Hrvatska spremna na bilateralne razgovore o tom pitanju i rješenje graničnog prijepora.

Slovenski dužnosnici i jučer su, nakon što je novi iskaz arbitrima o stajalištu svoje države u sporu iznio ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, ponovili kako su optimisti u pogledu nastavka procesa i da arbitražni sporazum još uvijek obvezuje obje strane, iako Hrvatska u arbitraži više ne sudjeluje.

Štoviše, premijer Miro Cerar kazao je u četvrtak, komentirajući izostanak hrvatskih predstavnika s novog usmenog ročišta na kojemu je bio Erjavec, kako je sve uvjereniji da je arbitraža jedini način za rješenje graničnog spora na kopnu i moru nakon što su se, po njemu, drugi načini pokazali neuspješnima, a slovenski mediji ovih dana komentiraju kako slovenski političari smatraju da bi bili “dovedeni u klopku” ako pristanu na prijedlog Zagreba o novim pregovorima o graničnom pitanju ili njegovu iznošenju pred međunarodno pravosudno tijelo.

Slovenija je dugo vremena uvjetovala pregovore Hrvatske s Euuropskom unijom rješenjem graničnog pitanja, tražeći teritorijalni kontakt s otvorenim vodama u Jadranu kao neizostavan nacionalni interes. No, u Ljubljani se, i nakon što je arbitražni sporazum 2009. potpisan te nakon što je arbitraža počela, često isticalo da je po sporazumu koji su potpisali Jadranka Kosor i Borut Pahor moguće arbitražu u svakom trenutku prekinuti ako bi dvije strane dragovoljno našle bolje rješenje u međusobnim razgovorima.

Prije ulaska Hrvatske u EU Ljubljana je računala da bi joj bilateralno rješenje moglo donijeti bolji rezultat. To se promijenilo nakon ulaska Hrvatske u EU i posebno nakon curenja neslužbenih informacija da bi arbitri mogli biti naklonjeni stajalištu kako Slovenija treba dobiti teritorijalni izlaz, odnosno da bi mogli presuditi u sporu u korist Slovenije.

Službena Ljubljana još nije reagirala na priopćenje Stalnog arbitražnog suda o tome da se postupak do daljnjeg zamrzava, dok arbitri ne donesu odluka što u pravnom smislu znači izjava Hrvatske da je izašla iz arbitraže.

Grabar-Kitarović i Pahor različito o graničnoj arbitraži
Slovenija i Hrvatska ponovno su u petak iznijele posve različita stajališta oko granične arbitraže kada je slovenski predsjednik Borut Pahor rekao da bi sud trebao nastaviti rad, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila da bi jednostrana odluka mogla izazvati incidente.

“U praksi nema problema, režim plovidbe u Savudrijskoj vali odvija se na dobrobit građana, nema nikakvih incidenata. Bojim se da bi jednostrana odluka suda mogla donijeti probleme i incidente”, rekla je hrvatska predsjednica novinarima.

Pahor je ponovio da bi sud trebao nastaviti rad i odnijeti odluku, a hrvatske građane i političare podsjetio da je rješavanje graničnog spora arbitražom bio dio referenduma na kojem je Slovenija pristala da Hrvatska uđe u EU.

“Većina Slovenaca je bila da se Hrvatska pozove u EU, a da sud riješi granicu. Oni koji na hrvatskoj strani odlučiju o sudbini sporazuma trebali bi na umu imati tu okolnost”, istaknuo je Pahor.

Grabar-Kitarovići i Pahor sudjelovali su u Varaždinu na trilateralnom sastanku na kojem je bio i austrijski predsjednik Hans Fischer.

Panel petorice arbitara koji rješava granični spor između Hrvatske i Slovenije objavio je u petak kako je i dalje zamrznut postupak o meritumu predmeta sve dok ne prouči pravne posljedice odluke Hrvatske da izađe iz tog procesa.

Pahor je rekao da razumije da sud treba dodatno vrijeme, ali očekuje da završi rad i donese pravomoćnu odluku o granici izmedju Hrvatske i Slovenije.

“Želio bih svima, političarima i građanima s obje strane granice, a posebno u Hrvatskoj, staviti na srce da razmisle o sporazumu s obzirom na to da je on prihvaćen na plebiscitu kada se odlučivalo o ulasku Hrvatske u EU”, naglasio je.

Grabar-Kitarović ponovila je da je postupak nepovratno kompromitiran i da bi se sud trebao sam raspustiti, a na Pahorov poziv odgovorila je da rezultat slovenskog referenduma pokazuje kako su interesi dvaju naroda iznad graničnog spora.

“Plebiscit proizlazi iz činjenice da nas puno više toga spaja nego razdvaja, da su interesi naroda važniji od bilo kojeg prijepornog pitanja koje ćemo, nadam se, riješiti”, istaknula je.

Troje predsjednika reklo je da su zabrinuti zbog migrantske krize na makedonsko-grčkoj granici i u Grčkoj gdje je više desetaka tisuća ljudi zarobljeno nakon zatvaranja tzv. balkanske rute.

Austrija, Slovenija i Hrvatska tri su zemlje na tom glavnom pravcu kojim je u Europu prošle godine stiglo više od milijun izbjeglicea, uglavnom iz Sirije i Iraka.

Fischer je branio zatvaranje rute rekavši da nije bilo drugog rješenja za “fenomen s kojim se nikada dosad nismo suočili”. “Nakon sto je Austrija primila veliki broj izbjeglica i tražitelja azila, nije bilo lako donijeti odluke u pogledu balkanske rute”, rekao je.

“No, alternative nije bilo, a lošije alternative ne trebamo. Ideju da izbjeglice trebaju našu pomoć i da je pravo na azil jedno od najstarijih prava nikada ne smijemo zaboraviti”, dodao je.

Pahor je istaknuo da je zbog suradnje zemalja na balkanskoj ruti jugoistočna Europa ostala stabilna, unatoč golemim humanitarnim i sigurnosnim izazovima koje je izazvala migrantska kriza.

Ključ zajedničkog europskog rješenja vidi u realokaciji izbjeglica po zemljama članicama EU-a, uključujući i Sloveniju u kojoj taj stav ne prevladava.

“Da bi u Sloveniji postigli većinsko rapoloženje za to, pozivam sve aktere da odredimo najveći mogući okvirni broj koji smo sposobni humano zbrinuti, da nas ne bi pregazio tok dogadjaja. Vrijeme ističe”, rekao je Pahor.

Grabar-Kitarović smatra da je za rješenje krize najvažniji dogovor EU-a i Turske, o čemu u Bruxelesu razgovaraju europski i turski čelnici. Unija pokušava ispregovarati sporazum s Ankarom koja bi zadržavala izbjeglice na svom teritoriju u zamjenu za političke i financijske ustupke.

“Ključno pitanje je suradnja s Turskom i kontrola vanjske granice EU-a, a važna je i suradnja svih nas da ne prebacujemo problem jedni drugima, nego da se dogovorimo kako ćemo se odnositi prema tom pitanju da se sačuva sigurnost, ali i da se postupa humanitarno”, ocijenila je predsjednica.

Fischer ističe da se Turskoj neće gledati kroz prste u pogledu ukidanje viza. “Do ljeta treba iskoristiti vrijeme kako bi se ispunili svi uvjeti koje se moraju ispuniti da bi se ukinule vize za državu od 80 milijuna stanovnika”, rekao je.

Iako su izbjeglice zaustavljene na grčko-makedonskoj granici, Slovenija nije uklonila žilet žicu koju je u jeku migrantske krize prošle godine postavila na granici s Hrvatskom, djelomično na hrvatskom teritoriju.

Grabar-Kitarović je rekla da se o žici nije razgovalao, ali se s Pahorom dogovorila da će uskoro zajedno otići u Makedoniju, gdje hrvatski policajci pomažu makedonskim kolegama u kontroli izbjegličkog vala.

MVEP: Arbitražni sud mora okončati svoj rad bez odgode

Budući da je Slovenija svojim postupcima nanijela nepopravljivu štetu arbitražnom postupku, vjerodostojnosti i neovisnosti Arbitražnog suda, njegovi se predmet i svrha više ne mogu ostvariti, poručeno je u petak iz MVEP-a.

Stalni arbitražni sud u Haagu u petak je objavio kako su petorica arbitara odlučila, nakon ročišta održanog u četvrtak na kojem nije bilo predstavnika Hrvatske, da će proučiti hrvatske razloge izlaska iz postupka arbitraže. Sud je istaknuo da je i dalje suspendirano proučavanje merituma graničnog spora.

“Stoga očekujemo da Arbitražni sud bez odgode i okonča svoj rad”, ističe se u priopćenju MVEP-a.

Hrvatska je spremna, u duhu dobrosusjedskih odnosa i u skladu s međunarodnim pravom, granični spor sa Slovenijom riješiti bilateralnim pregovorima, poručuje hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah