Predstavnici nacionalnih strukovnih udruženja s područja arhitekture i urbanizma pozvali su na odgodu odluke o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (GUP-a) zbog niza proceduralnih grešaka, nepoštivanja demokratskih procedura i zakonski propisanih javnih rasprava, izostalih u slučaju tzv. zagrebačkog Manhattana.
Za dva dana gradski zastupnici će odlučivati o donošenju Izmjena i dopuna GUP-a Grada Zagreba koji se, rekli su arhitekti na konferenciji za novinare, protivi strukovno usvojenim i vrijednim načelima donošenja prostornih planova jer je zadnja javna rasprava o toj temi bila 2017.
Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, kaže da su ove godine u GUP unesene značajne izmjene koje nisu bile javno komunicirane, niti su njima obuhvaćeni budući zahtjevi tog prostora, poput okolne infrastrukture, razvoj mreže javnog prijevoza i slično, s obzirom na to da taj prostor od 110 hektara ima potencijal broja novih stanovnika kao u cijeloj Ličko-senjskoj županiji.
Tonči Čerina, dopredsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, naglašava kako su prazne površine i zelenilo parkova vitalni za kvalitetan život u jednom milijunskom gradu, a dio uz rijeku Savu, prostor Hipodroma, Velesajma i Bundeka upravo je takav, iako je već sada sve uži i ponegdje ga više ni nema.
Ako mogu New York i London, može i Zagreb
“Iz svjetskih primjera, poput njujorškog Central Parka ili londonskog Hyde Parka, možemo naučiti da grad može biti gusto izgrađen, ali i zadržati svoje zelenilo”, napomenuo je.
Čerina kaže da se demokratske procedure pokušavaju se zaobići i u Karlovcu, Zadru i drugim lokacijama u Hrvatskoj. “Natječaj je jedini način, on je duboko ukorijenjen u tradiciju Hrvatske i na njemu treba inzistirati”, istaknuo je.
Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata smatra da u Gradu prešućuju činjenicu da GUP mora biti u skladu s planom višeg reda, Prostornim planom Grada Zagreba i ovo što se sada nudi njemu je protivno.
Između ostalog, za prostor na Velesajmu i Hipodromu prema novom Nacrtu propisana je izrada Urbanističkog plana uređenja Novi Novi Zagreb, koji nije bio tako predstavljen na javnoj raspravi 2017. godine, ‘ex. Hipodrom se navodi kao zona tematskog parka i mješovite namjene, drugačije od sadašnje namjene ozelenjenog prostora sporta i rekreacije, a ‘ex. Velesajam’ kao zona mješovite i poslovne namjene, za razliku od dosadašnje samo poslovne namjene.
Dekan Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit smatra spornim što se još uvijek ne zna kakvi će se programi odvijati na planiranim prostorima, a što je nužno kod tako velikih intervencija. “Nismo upoznati s time što će se tamo događati, ili je sve tako otvoreno da ondje može biti svašta i to unosi veliku nesigurnost.”, ustvrdio je.
Sve veće zaobilaženje javnih natječaja
Arhitekti su upozorili i da bi se nacionalni stadion u Blatu radio bez bez javnog natječaja, problem je i sve gušća gradnja u podsljemenskoj zoni, a zaobilaženje natječaja provodi se i na nizu drugih lokacija.
Pozivaju političare da shvate da će se morati nositi sa svojim odlukama, a svoje kolege koji rade na planskoj dokumentaciji da vide i svoju odgovornost i možda se suprotstave, jer jednom loše izgrađeni grad bitno utječe na kvalitetu života.
Svoju su potporu na konferenciji za novinare izrazili brojni predstavnici Društva arhitekataa Zagreba, Hrvatske komore arhitekata, Udruge hrvatskih urbanista, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a neki od njih pozvali su i na pokretanje krivične odgovornosti ako se nastavi kršiti zakon, kao i na konkretne prosvjede uoči sjednice Gradske skupštine.
