U novoj emisiji Otvorenog, govorilo se o potrošnji u Hrvatskoj, odnosno pitanju hoće li se suficit proračuna odraziti na standard građana, kako porezno rasteretiti gospodarstvo i zašto raste dug blokiranih građana.
U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika “Lipa”, Sarajko Baksa, predstavnik Udruge “Blokirani”, Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka, Tomislav Ćorić iz HDZ-a, te Marijana Ivanov iz Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Sarajko Baksa spomenuo je glavni razlog ulaska u blokadu, a to je gubitak posla.
“Nedostaje nam ljudi u realnom sektoru; ljudi koji stvaraju nove vrijednosti. Prije nismo imali toliki broj blokiranih jer su ljudi radili”, kazao je Baksa.
Osvrnuo se na povećanje plaće. Rekao je da je povećanje od 300 kuna javnobilježnički trošak.
“Ako imate režije, desetak računa, to je samo jedna desetina troškova koji će uzeti javni bilježnik taj mjesec”, istaknuo je Baksa i dodao da u radnoj skupini koja radi na izmjenama Ovršnog zakona postoje dvije frakcije, a to su blokirani i sindikati s jedne strane i krupni kapital s druge strane.
Marijana Ivanov spomenula je da su Blokirani u najvećoj mjeri u toj situaciji zbog recesije. “Što se tiče države, suficit se ostvaruje jer smo izašli iz recesije”, rekla je.
Ivanov je rekla da podatak o suficitu države treba promatrati racionalno i da u godinama ekspanzije suficiti trebaju biti i veći, a da se rashodi trebaju smanjaivati.
“U godinama ekspanzije stvaraju se rezerve za godine recesije, a one će prije ili kasnije ponovno doći”, upozorila je Marijana Ivanov.
Ministar Tomislav Ćorić rekao je da će ova Vlada učiniti sve kako bi se blokiranima pomoglo u kontekstu Ovršnog zakona, a odgovorio je Sarajku Baksi da u Hrvatskoj nema “vukova”, te da je Vlada uz sve svoje građane, pa tako i blokirane.
Davor Huljić smtra da sa sadašnjim suficitom ne treba srljati u povećanje rashoda, te napominje da se suficitom može ići k smanjenju javnoga duga zbog smanjenja troškova financiranja i povećanja kreditnog rejtinga.
“Suficit može voditi i k poreznom rasterećenju. Sve zemlje u našem okruženju rade porezno rasterećenje kako bi povećale gospodarski rast”, istaknuo je Huljić.
“Uobičajena je praksa kojom agencije otkupljuju dugove građana i da s takom praksom treba nastaviti. Banke tako čiste svoje portfelje, poboljšavaju statistiku države jer vanjski analitičari prate i koliko država ima loših kredita u odnosu na ukupni kredit; to pokazatelj zdravlja jednog gospodarstva”, rekao je Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.
