Beroš: Stručni stav je da bi trebalo pokušati liječiti dijete, svi liječnici moraju razmišljati na sličan način

Foto: fah

U vezi sa slučajem 39-godišnje majke čije je drugo dijete u maternici oboljelo od tumora na mozgu te ona u Hrvatskoj ne može pobaciti u 25. tjednu trudnoće novinarima se obratio ministar zdravstva Vili Beroš. Prethodno je ministar pravosuđa Ivan Malenica istaknuo da je riječ o kompleksnom slučaju. Mirela Čavajda, kojoj je u šestome mjesecu trudnoće utvrđeno da nosi dijete s malignim tumorom na mozgu, obavila je pregled u zagrebačkoj bolnici Merkur. Sada se čeka odgovor Komisije o prijevremenom porođaju.

Zatražio je očitovanja od svih zdravstvenih ustanova 

Ministar zdravstva Vili Beroš izrazio je žaljenje i duboko suosjećanje s Mirelom Čavajda i njezinom obitelji.

– Komunikacija mora biti primjerena, etička, empatična i stručna. Da je riječ o jednoj ustanovi, mogao bih posumnjati u neadekvatno ponašanje, ali s obzirom na to da je riječ o njih četiri, ne mogu reći da je bilo neadekvatnog postupanja, rekao je, prenosi hrt.

> Priča Ivane Paradžiković otvorila novi lov na priziv savjesti: Grujić bliska stranci Možemo traži zabranu

> Dr. Markić o objavi Ivane Paradžiković: Zašto nemamo isti odnos prema ovom nerođenom djetetu i onom koje je iste dobi, ali rođeno?

Zatražio je očitovanja od svih zdravstvenih ustanova i sagledat će postoje li elementi po kojima bi trebala postupati zdravstvena inspekcija.

“Stručno je mišljenje da je moguće neurokirurško liječenje, ako porod prođe dobro”

– Kada je riječ o ostvarivanju prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, u čl. 22 st. 2 navodi se da je moguć prekid trudnoće i nakon 10. mjeseca kada postoje specifični medicinski uvjeti – ugroženost majke ili čeda. Provodi se inducirani porod u slučaju iznad 22. tjedna trudnoće, rekao je.

Bio je u kontaktu s 30-40 ginekologa i zatražio mišljenja, a u ovom trenutku ne zna se o kakvom se tumoru radi u ovom konkretnom slučaju – malignom, dobroćudnom tumoru, krvarenju…

– Stoga je drugostupanjska komisija formirana u Petrovoj, rekao je i podsjetio na slučaj iz Rijeke od prije godinu dana kada su liječnici gospođu uputili u Sloveniju. To je neprihvatljivo i Ministarstvo je reagiralo, donijeli smo ovlaštenje drugostupanjske komisije koja bi rješavalo sve dvojbene slučajeve, rekao je.

Očekivao je da će stići upit drugostupanjskoj komisiji od strane odvjetnice ili gospođe Čavajda. On nije došao, a rok za podnošenje žalbe na prvostupanjsku odluku je tri dana.

– Naložio sam, s obzirom na to da su prvostupanjske komisije dobile dokumentaciju, da se odrede najrelevantnije stvari te postoje li terapijske opcije, rekao je.

– Prema do sada dostupnoj medicinskoj dokumentaciji, njihovo je stručno mišljenje da je u takvom slučaju moguće neurokirurško liječenje, ako porod prođe dobro. Potrebno je utvrditi o kakvom procesu se radi, kakav je tumor i je li riječ o krvarenju, i tek se onda mogu poduzeti daljnji koraci. Nema zastoja cirkulacije likvora, što je značajno, nema razvoja hidrocefalusa. Njihov je stručni stav da bi trebalo pokušati liječiti dijete i svi liječnici koji su položili Hipokratovu zakletvu moraju razmišljati na sličan način, rekao je.

Dodao je da nitko ne garantira uspjeh liječenja.

“Država mora osigurati elemente da svatko, i koji se pozivaju na priziv savjesti, i oni koji žele prekid trudnoće, ostvare svoj prava”

– Osnovni prijepor na svim prvostupanjskim komisijama je bilo to da li sigurni u to da je stanje nespojivo sa životom ili nisu. Stručno povjerenstvo od sedam članova s KBC-a Zagreb je takvog mišljenja, rekao je.

Na pitanje novinara zašto je gospođa Čavajda čekala toliko dugo, rekao je da ne zna te da joj je u KB-u Sveti Duh pružena psihološka pomoć.

– Nije bila potpuno zanemarena. Ako je bilo grešaka u komunikaciji, netko će snositi sankcije, kazao je.

> Ratko Matijević, Tomaševićev novi šef klinike za porode na Svetom Duhu, pozvao trudnicu na pregled u KB Merkur?

> Zašto trudnica koja želi prekinuti život svoje bebe želi u Sloveniju? Što je tamo drugačije?

Beroš je kazao da očitovanja zdravstvenih ustanova danas pristižu.

Dodao je da kao svoj poraz doživljava da žene koje imaju to pravo u Hrvatskoj na zahvate idu u bilo koju drugu državu te će napraviti sve da to promijeni.

Istaknuo je da u Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece postoji “pravo na prekid trudnoće”.

Naglašava da ravnatelji bolnica imaju naputak da, ako se svi ginekolozi u ustanovi pozivaju na priziv savjesti, imaju obavezu organizirati izvanbolničke ginekologe.

– Država mora osigurati elemente da svatko, i koji se pozivaju na priziv savjesti, i oni koji žele prekid trudnoće, ostvare svoj prava, rekao je.

Poručio je da nitko ne razmišlja o restrikciji prekida trudnoće te da hrvatski zakon koji regulira prekid trudnoće nije restriktivan.

> Mlada majka: Nisam odustala kad su mi za dvoje djece rekli da će umrijeti – jedno je danas zdravo dijete, a s drugim sam se u miru oprostila

Sve je krenulo od objave Paradžiković

Podsjetimo, objava nekadašnje novinarke i urednice na Novoj TV Ivane Paradžiković o trudnici, svojoj prijateljici koja je u 25. tjednu trudnoće, a nerođenoj bebi su dijagnosticirali maligni tumor te ne može u Hrvatskoj pobaciti svoje dijete, privukla je pažnju javnosti.

Paradžiković je na svom Instagram profilu podijelila fotografiju prijateljice iz tekst:

“Ovo je moja prijateljica. U šestom mjesecu trudnoće. 25 tjedana sreće, uzbuđenja i iščekivanja prekinuo je uobičajeni utorak, redovan pregled kod ginekologa.
Mirelina beba ima tumor. Jako velik tumor. U otpusnom pismu piše maligan. Posljednja 4 tjedna toliko uznapredovao da su bebine šanse da preživi…nikakve. Ako kojim slučajem preživi bit će s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama. Tumor je u glavi, pritišće mu mali mozak…

Takvu ranjenu i slomljenu s prognozom koju niti jedna majka ne može ni čuti niti prihvatiti poslali su doma da čeka da beba u njoj umre! Druga opcija koju joj je liječnica šapnula ispod glasa je: neka ide u Sloveniju da joj tamo pomognu. Poput neke kriminalke. Da moli u drugoj državi da joj liječnici pomognu jer u njezinoj domovini ne mogu! Ne žele?

U Hrvatskoj je na snazi zakon iz 1978. Nejasan, nedorečen. Pitanje kojim se nitko neće baviti. Jedno od onih zbog kojih se gube glasovi, nestaje podrška.

Ali, pitam se taj netko koji odlučuje o tuđem životu, je li kada pogledao u oči trudnicu koja treba čekati mjesecima da joj dijete premine u trbuhu?!

Koja od nas je sljedeća? Molim vas pomozite! Sherajte. Nemojte da ostane sama”, napisala je Paradžiković.

Dr. Markić: Zašto nemamo isti odnos prema ovom nerođenom djetetu i onom koje je iste dobi, ali rođeno?

Dr. Željka Markić, izvršna direktorica U ime obitelji osvrnula se na objavu Paražiković.

Dr. Markić na Facebooku je podijelila dvije fotografije, jedna prikazuje nerođeno dijete staro šest mjeseci u utrobi majke, druga nedonošče iste dobi rođeno u šestom mjesecu trudnoće.

“Ovo su fotografije nerođenog djeteta 6 mjeseci nakon začeća. I nedonoščeta iste dobi, rođenog sa 6 mjeseci. Danas je to djevojčica koja je na radost svojih roditelja. Razlika između to dvoje djece je da prvo još skriva mamina utroba, a drugo se može zagrliti, poljubiti, pogladiti.

Da se ovom drugom, rođenom, dijagnosticira tumor, svi bi se borili svim silama da mu spase život. Liječnici koji bi ustrajali u poštovanju njegovog života i brizi bili bi junaci. Svi bi se trudili da ga se zadrži na životu, uz nas, koliko god je duže moguće. Zašto nemamo isti odnos prema ovom nerođenom djetetu, iste dobi, možda s istom bolešću?
Zašto se diskriminira djecu iste dobi samo na temelju toga nalaze li se trenutačno u majčinoj utrobi ili u inkubatoru?”, pita se Markić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.