Vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) Blago Markota za Hinu je potvrdio kako je u predstojećem redefiniranju funkcioniranja HRT–a kao pokretača hrvatske medijske i kulturne industrije u petogodišnjem razdoblju predviđena prenamjena čak milijardu kuna iz planiranih prihoda javne radiotelevizije.
Osim toga, Markota je najavio i kako će cjelovita petogodišnja programska shema Hrvatske radiotelevizije biti gotova u siječnju, ali i da će tada najvjerojatnije biti i raspisan javni poziv za otkup djela od neovisnih proizvođača u 2017. po novim, bitno transparentnijim pravilima nakon kojih više neće biti ‘dvojbenih situacija’.
‘Hrvatska radiotelevizija je u zadnjih desetak godina više puta imala priliku i više puta najavljivala da će se u različitim segmentima ozbiljno mijenjati. Nažalost, rezultat je izostao. U ovom momentu je bitno da se ne orijentiramo na to što je bilo u prošlosti već da pokušamo osmisliti funkcioniranje HRT-a u bliskoj i daljnjoj budućnosti. Sada je važno da definiramo smjernice kako bi HRT trebao u svojoj funkcionalnosti izgledati i koju funkciju bi trebao pružiti hrvatskom društvu’, rekao je Markota za Hinu nakon nedavnog istupa na sjednici Programskog vijeća gdje je najavio kako će HRT ‘postati partner svim građanima i javnosti u Hrvatskoj’.
Tom prigodom je najavio i kako će HRT od planiranih prihoda od više od sedam milijardi kuna u idućih pet godina, a na temelju trenutačnog iznosa pristojbe od 80 kuna, za medijsku i kulturnu industriju prenamijeniti približno milijardu kuna.
‘Što se tiče realokacije sredstava, znači da bismo morali pronaći sve unutarnje rezerve koje bi stvorile ozbiljnu financijsku priliku za relociranje tih sredstava u ukupnu kulturnu industriju Republike Hrvatske. Mislim da HRT kao najlikvidnija tvrtka u tom sektoru s osiguranim godišnjim prihodima to može i mora napraviti. U ovom trenutku bitno je naglasiti da se u Hrvatskoj pripremaju izmjene ukupnih medijskih politika. Otvorit će se javna rasprava na tu temu tako da je u ovom trenutku teško reći koliko bi zaista sredstava Hrvatska radiotelevizija trebala izdvajati prema bilo kome u odnosu na postojeće zakone jer će oni vjerojatno uskoro biti nešto drugačiji’ rekao je Markota.
Naglasio je i kako će novom vodstvu HRT-a trebati više vremena da utvrdi s kojim polugama mogu osigurati realokaciju sredstava’. Istaknuo je i kako je HRT potpisao u svim segmentima mnoge ugovore s kojima je ušao u obveznopravne odnose. Prema njegovim riječima, ti ugovori obvezuju HRT tako da je pretenciozno govoriti u točno kojem će iznosu javna radiotelevizija u narednoj godini poticati kulturnu i medijsku industriju.
Markota je naglasio, govoreći o ukupnim troškovima HRT-a, i da je zadatak novog vodstva dobiti realne pokazatelje koliko zaista svaka emisija košta, što će uskoro biti poznato. U sklopu toga, Markota se osvrnuo i na nedavne medijske napise o angažiranju vanjskih suradnika koji su dobili emisije bez potpisa pravnog zastupnika HRT-a.
‘Dobili smo mišljenja pravne službe da je kompletna procedura u skladu sa zakonom tako da emisije koje su na ekranu ostaju, odnosno bit će realizirane sukladno ugovorima i obavezama koje je HRT preuzela. Kada govorimo o javnom pozivu za vanjske produkcije, dali smo nalog da taj javni poziv u budućem razdoblju mora biti jasniji u svim svojim segmentima kako bismo izbjegli slične situacije u budućnosti. Ono što je bio nalog jest da se već u prosincu pripreme uvjeti natječaja za 2017., koji će biti vjerojatno objavljen već u siječnju. Tražit će se ozbiljnija dokumentacija za sve žanrove tako ćemo unaprijediti način na koji se dosad provodila selekcija’ naglasio je Markota ističući da je izdan nalog da se sve situacije u nabavi programa analiziraju i kvalificiraju.
Naše stručne službe još uvijek na tome rade, a na temelju njihovih izvješća mi ćemo korigirati pravila. Ono što je bitno da će sve opcije koje se pojavljuju u budućem procesu predugovaranja biti detaljno razrađene i neće biti situacija koje će biti dvojbene’, rekao je Markota najavljući kako je novo vodstvo na prošlotjednoj sjednici Programskog vijeća HRT-a preuzelo obavezu da će generičku petogodišnju programsku shemu za televiziju i radio imati već početkom siječnja.
‘Generička shema je dinamički dokument i ona čini oko osamdeset posto fiksne sheme, dok se preostalih dvadeset posto, naravno, mijenja. U njoj nisu naslovi, u njoj su navedeni žanrovi sukladno normiranim sadržajima na temelju zakonskih programskih obaveza HRT-a. Neprihvatljiva je bila situacija da programske sheme za petogodišnje razdoblje nema i da tu postoje neke nepoznanice. Programska shema je temeljni dokument od kojeg sve kreće i bez njega nema planiranja, rekao je Markota.
