Uz neprestane glasne prosvjede, upadice i pjesmu skupine branitelja, u Glini je u nedjelju navečer održana komemoracija za ubijene Srbe potkraj srpnja i početkom kolovoza 1941. na širemu glinskom području.
Komemoracija u povodu 76. obljetnice tog događaja, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, uz stotinjak nazočnih, održana je ispred Hrvatskog doma, na mjestu bivše crkve Presvete Bogorodice.
“Ljudi su ovdje pozvani i došli na pokrst, ali im to nije spasilo živote. Tu je počinjen sramotni i svirepi zločin i trebat će stoljeća da se ta ljaga ispere. Nažalost, unatoč Ustava i zakona, nije nam omogućeno da se žrtava sjetimo u miru. Ako će se stvari nastaviti ovako, a znamo tko stoji iza ovih prosvjeda, dijalog katolika i pravoslavaca na poticaj pape Franje, bit će kompromitiran pod znakom pitanja. O ovoj provokaciji obavijestit ću sve mjerodavne”, rekao je, često prekidan i revoltiran, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji je nakon komemoracije i polaganja crvenih ruža na mjestu nekadašnje kosturnice, novinarima uskratio izjavu.
Na komemoraciji je sudjelovao i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, koji je nakon skupa rekao kako ovo nije ni mjesto ni način da se ometa bilo kakva komemoracija. “Ja sam ovdje došao u ime nacionalnih manjina u RH da iskažemo pijetet žrtvama, kao i drugim žrtvama svih zločina. Nažalost neki još moraju shvatiti da mi moramo komemorirati zbog prošlosti, za sve one koji su nastradali, a za to ne snose nikakvu krivicu”, rekao je Tolnauer.
Čelnica “Dokumente” Vesna Teršelič je napomenula kako se objektu, koji je nekad čuvao sjećanje na pokolj u glinskoj crkvi, mora vratiti ime Spomen dom. Izrazila je uvjerenje kako će se to sigurno dogoditi, ali u toj je akciji nužno ići postupno, korak po korak.
Skupina hrvatskih branitelja s transparentom “Komunistički zločini nisu antifašizam” i hrvatskom zastavom, najprije su pokušali neposredno uz mjesto komemoracije ometati skup, nakon čega su ih pripadnici policije udaljili desetak metara.
Po završetku skupa, policajci su dvojicu najglasnijih i najupornijih evidentirali zbog remećenja javnog reda i mira.
