Budak: Imenovanje povjerenstva za provedbu reforme obrazovanja je cenzorski i ideološki postupak

FAH

Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije smatra da je pokretanjem postupka za imenovanje povjerenstva za provedbu kurikularne reforme Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) pokazalo da ne drži do Strategije koju je izglasao Hrvatski sabor te da time nanosi veliku štetu “najvažnijem obrazovnom projektu i jedinoj strukturnoj reformi koja se provodi”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pokretanjem postupka imenovanja povjerenstva ‘čije će zadaće uključivati i analizu i provedbu ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u dijelu ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja – ključnih za cjelovitu kurikularnu reformu’ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokazalo je da ne drži do Strategije koju je izglasao Hrvatski sabor te da do kraja svojeg potpuno neuspješnog mandata nastavlja provoditi samovolju i kršiti procedure nanoseći ogromnu štetu trenutačno najvažnijem obrazovnom projektu i jedinoj strukturnoj reformi koja se provodi, a za čije pokretanje ministarstvo u ovom sazivu ne snosi nikakve zasluge”, ističe se u izjavi koju potpisuje predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije Neven Budak.

Ministarstvo je, smatra Budak, izbjegavajući razgovor i dogovor s Posebnim povjerenstvom za provedbu Strategije obrazovanja, koje je nadležno za analizu i provedbu ciljeva Strategije i ustroj Ekspertne radne skupine koja upravlja projektom kurikularne reforme, pokazalo “nerazumijevanje cjelokupne provedbe Strategije, a napose zamišljenog i dosad najvećim dijelom provedenog procesa izrade i donošenja kurikularnih dokumenata, kao i nepoštivanje nekoliko stotina ljudi koji su surađivali na projektu, a kojima nije ponuđena mogućnost nastavka rada na doradi dokumenata nakon javne rasprave”.

Posebno povjerenstvo za provedbu Strategije upozorava da MZOS nikad nije reagirao na analizu provedbe Strategije koju su im uputili krajem travnja te da sada imenuje “neko povjerenstvo koje ima zadaću izraditi istu takvu analizu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, dodaje Budak, postavlja se pitanje tko će dorađivati dokumente i odlučivati o unošenju eventualnih izmjena temeljem primjedbi koje će pristići tijekom javne rasprave. “Hoće li to biti dvoje novoimenovanih voditelja? Hoće li oni odlučivati o sadržaju 53 dokumenta za koje u najvećem broju nisu kompetentni? Ili će oni imenovati neke radne skupine koje će to napraviti? U svakom slučaju, riječ je o cenzorskom, ideološkom i nestručnom postupku s očitom namjerom da se pruži mogućnost određenim marginalnim skupinama, svjetonazorskim i interesnim, da ponište dugotrajni, savjesni i entuzijastični rad stotina učitelja, stručnjaka i znanstvenika”, ističe Budak.

Sve se to događa, smatra Budak, “nakon što Ministarstvo mjesecima nije gotovo ništa radilo, dajući vrlo slabu potporu procesu reforme”.

“S te je strane upitna legitimnost imenovanja (čak i bez izbora izvršenog javnim pozivom) ovakvog povjerenstva od strane ministra u ostavci. Nadamo se da će efekt ovih nepromišljenih i samovoljnih poteza biti jednak učinku dosadašnjeg rada Ministarstva, a to je – ništa”, dodaje se na kraju izjave objavljene u povodu imenovanja rektorice Sveučilišta u Zadru Dijane Vican i Matka Glunčića s Fizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a za voditelje povjerenstva za provedbu kurikularne reforme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezanost sa SDP-om

Važno je napomenuti da Zoran Milanović osobno formirao Jokićevu skupinu za reformu.

“Ja sam osobno formirao tu skupinu. Imali smo strategiju znanosti i obrazovanja, na čelu te grupe je bio profesor Budak. Nakon toga je formirana grupa za praćenje provedbe na čelu koje je opet Budak kojeg pola godine nisu primili ni Orešković ni ministar obrazovanja. Gospodin Jokić je opet bio naš izbor, ako ga ne žele neka ga maknu”, rekao je Milanović govoreći o kurikularnoj reformi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

budak je pak odbacio optužbe ministra Predraga Šustara da je povjerenstvo odgovorno za lošu provedbu strategije i ustvrdio da je za zastoje najviše krivo samo Ministarstvo, koje nije odgovorilo ni na izviješće o provedbi strategije niti na zahtjev za sastankom.

Tko je Neven Budak – za kojeg Milanović kaže da stoji iza cjelovite kurikulne reforme?

Neven Budak redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 1980. godine. Bio je posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu. Doktorirao je 1991. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti i druga predavanja na Sorosevom Srednjeeuropskom sveučilištu (Central European University – CEU) u Budimpešti.

Od 2001. do 2003. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Bio je član Savjeta SDP-a u Račanovoj Vladi. Račan ga je želio vidjeti i kao kandidata za ministra znanosti, čemu se usprotivio HSS, jer je smatrao da bi se time poremetili odnosi s crkvenim krugovima, do kojih je ta stranka zbog svog biračkog tijela osobito držala nekad. Budak se u očima HSS-a previše eksponirao u nekim akcijama koje Crkvi ne mogu biti po volji: bio je među inicijatorima ocjene ustavnosti Ugovora između Hrvatske i Svete Stolice, a bio je i protiv toga da dekan Bogoslovnog fakulteta Tomislav Ivančić bude rektor Sveučilišta. Budaka su smatrali previše lijevim i bliskim SDP-u, navodi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više o tome pročitajte ovdje:

Neven Budak, bivši predavač na Sorosevom sveučilištu ‘posljednji je sekretar Partije’ i poprilično blizak SDP-u!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.