Nedavno se pojavio podatak da su u nekim našim gradovima cijene nekretnina u odnosu na primanja na samom europskom vrhu. Prema toj je računici tako Split nakon Moskve i Pariza najskuplji grad u Europi. Zadar je na 13. mjestu, a Zagreb na 33. Ni kriza nije posebno smanjila potražnju.
– Društvene nejednakosti sve su veće, jedan dio naših sugrađana ima dosta novaca, oni ne znaju što će se tim novcem, burza je krahirala, ne isplati se novac ulagati na burzu, držati na banci i oni ulažu u nekretnine, objašnjava za HRT profesor Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta, naš vodeći stručnjak za područje socijalne i stambene politike.
Voditelj projekta Vrtovi svjetla Joško Mikulić kaže kako je nekretnina dugoročno jedna od najsigurnijih pozicija za ulaganje.
– I to nije nikakav hrvatski specifikum. Južna i srednja Europa razmišlja na isti način, a stvar se počela događati u zemljama sjeverne Europe, gdje nije bio standard kao kod nas da se posjedovanje nekretnine smatralo ispunjenjem svih životnih ciljeva i potreba, kaže Mikulić.
Traumatično iskustvo potrage za stanom
Andrea Buča odlučila je nakon 20 godina podstanarskog staža kupiti stan. Tragala je za trosobnim ili manjim četverosobnim stanom u zapadnom dijelu grada, kako bi ostala u naselju u kojem sinovi idu u školu. Iskustvo je traumatično.
– Susrela sam se s čušpajzom na tržištu nekretnina, kaže.
– Rekla bih da je to kao nekakvo bezakonje, nema tu nekih pravila i logike s kojom s ti susrećeš na tržištu, dodaje.
Buča kaže kako je novogradnja preskupa, dok je starogradnja s obzirom na potres nesigurna. Nakon višemjesečne potrage uspjela je pronaći stan koji joj odgovora cijenom i veličinom.
Iako bi laik zaključio da su potres i epidemija bitno poremetili tržište nekretnina, jer se ne usuđujemo ulaziti u velike investicije, cijene ne padaju. Kupuje se i prodaje kao da nema krize. Ili se trguje baš zato što smo u krizi.
Nedavno objavljen popis najskupljih stanova u Europi, koja uspoređuje cijene stanova i prihode građana, pokazuje da su naši stanovi na vrhu. Nakon Moskve i Pariza, Split je na trećem mjestu po skupoći stanova. Zadar na 13., a Zagreb na 33. Zagreb je na tom mjestu ne zato što je jeftiniji, nego zato što je prosječna plaća veća nego u drugim dijelovima Hrvatske.
Statistika pokazuje da su cijene porasle od pet do 10 posto
Potres je protresao zagrebačko tržište nekretnina. U centru su cijene stanova pale i do 20 posto, no zato cijene novogradnje rastu u nebesa. Kreću se od 4000 do čak 6000 eura po metru četvornom. Zbog potresa u Zagrebu kupaca je više nego nekretnina.
Neki su stanovi oštećeni, prodaja je blokirana i zbog procesa obnove jer pravo na obnovu imaju oni koji su u trenutku potresa bili vlasnici stana. Dio stanovnika bježi iz centra pa su atraktivne zone one bliže Savi.
