Čime je Cvijanović, osim petokrakom u Rijeci, privlačio pažnju javnosti?

Cvijanović
Foto: tomislav domes, flickr

Petokraka je u tajnosti skinuta s riječkog nebodera kao što je u tajnosti postavljena. Tako to, valjda rade konceptualni ‘umjetnici’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije ovo jedini uradak ‘umjetnika’ koji je izazvao pažnju. Nemanja Cvijanović (Rijeka, 1972.), završio studij slikarstva, projektiranja i produkcije vizualnih umjetnosti na sveučilištima u Veneciji gdje živi. Svoje umjetničke tvorevine izlaže u raznim galerijama i gradovima. Tako je imao je samostalnu izložbu u rimskoj galeriji Furini Arte Contemporanea pod nazivom ‘Anonimni projekt’. On kaže da želi potaknuti na razmišljanje o današnjem vremenu. Cijeli prostor je bio ‘ispunjen konceptom poticanja na sučeljavanje i razmišljanje o političkim sustavima, o procesima u društvu, totalitarizmima i apsolutnim vladarima’, kaže likovni kritičar. S jedne strane su slike kontroverznih ličnosti 20. stoljeća (Jaser Arafat, Sadam Husein i Moamar Gadafi) koji su nestali s pozornice nasilnim putem, a s druge voštane figure pape Benedikta XVI., saudijskog kralja Abdulaha i kineskog čelnika Hu Jintaoa, ‘apsolutnih vladara u svojim državama’. U sredini izložbenog prostora je živa zmija kao simbol zla. „Jako sam zadovoljan odjekom moje izložbe i pažnjom koja mi je posvećena!“ uskliknuo je Cvijanović. Njegov rad je otkupljen prvog dana, prvog trenutka postavljanja izložaka.

Foto: Artribune(https://www.artribune.com/report/2013/05/roma-unlimited/attachment/5-extra-large/)

U sklopu umjetničkih intervencija na Operaciji grad (manifestacija zagrebačke nezavisne scene) 28. 11. 2008., na Cvjetnom trgu u Zagrebu, Cvijanović je okupio dvije stotine statista koji su na insceniranom prosvjedu demonstrirali protiv divljeg neoliberalnog kapitalizma. Nakon sat vremena ‘protestiranja’ na istom Trgu vrši isplatu honorara sudionicima prosvjeda. Čitava je situacija postavljena kao filmski set te je fotografski i video dokumentirana, piše na stranicama KGZ.

Čime je to opsjednut Nemanja? I što prikazuju i čemu teže njegova djela? Žal za komunizmom, optuživanje Katoličke Crkve uz bok svjetskih diktatora. A kritike crvenih diktatora i bradatih popova ni od kuda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veliko zanimanje pobudila je Nemanjina intervencije u Rijeci – EPK koja je trebala biti postavljena na Riječki neboder pod nazivom Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik 3. svibnja 2020. Petokraka je bila postavljena i 1945. u povodu ‘oslobođenja’ Rijeke 3. svibnja, pa ni njena realizacija nije slučajna. Nemanjina petokraka je načinjena od betona i željeza i 2 800 (?) crvenih staklenih krhotina uronjenih u beton koje simboliziraju  one koji su poginuli tim povodom.

Foto: http://autostradabiennale.org/exhibition/the-monument-to-red-prizren-the-self-protective-monument/

No činjenica je da je ovakva ‘umjetnička intervencija’ prvobitno bila postavljena na sprudu rijeke Prizrenske Bistrice u Prizrenu. Svoje umjetničke uratke tamo je izlagalo više umjetnika, a financijsku potporu su dali: Švicarski razvoj i suradnja, te luksemburško, talijansko i američko veleposlanstvo u Prištini, EU projekt koji provode: IKS, LENS i FES, Raiffeisen banka, Tim Ujedinjenih naroda za Kosovo, Ministarstvo kulture, mladih i sporta – Kosovo, općine Prizren i Priština, te Kosovska zaklada za otvoreno društvo.

U Prizrenu su nastupali mnogi ‘mladi talentirani umjetnici’, predstavljajući svoja suluda djela. Tako je vrhunac svog stvaralaštva upriličila vajarka Sanja Latinović (1983.) iz Srbije koja je skulpturu od stakla razbila. Eto to su ti umjetnici koji svoj rad uglavnom fokusiraju na performansu, videu i foto dokumentaciji , ‘birajući ih kao polja umjetničkog izraza kroz koje preispituje i sam medij skulpture istražujući njegove transformativne potencijale u relacijama materija – prostor – forma – ideja’, pjevuše kritike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: http://tranzitblog.hu/szemelyes-forradalmak/

Ipak, vratimo se Nemanji i neboderu.

Gigante, Veliki neboder, Riječki neboder, Palača Arbori, Ormar – ledenjak, Mussolinijev neboder – kako su mu tijekom vremena davali imena, projektirao je talijanski arhitekt Umberto Nordio ( Trst, 1891. – Trst 1971.), a investitor je bio Marco de Arbori koji je u 

Rijeku došao iz SAD-a kao nasljednik oca koji se obogatio tijekom prohibicije. Neboder je građen od 1939. – 1942., kada je Rijeka bila pod talijanskom okupacijom koju su u Rapalu 1920. potpisali predstavnici vlade Kraljevine SHS. Važno je napomenuti da je do početka gradnje nebodera, trg nosio ime kraljice Jelene. Danas je neboder u Trpimirovoj ulici. To  je moderna višekatnica oštrih linija s visinom od 53 m, a u mnogome je bio novina u arhitekturi Rijeke. Obložen je keramičkim pločicama, koje su mijenjane od 1987. – 1989.  godine. Danas je spomenik kulture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Rijeku su 3. svibnja 1945. ušli ‘osloboditelji’ s petokrakom na čelu i ostali na vlasti do danas. Marco de Arbori je ostao bez nebodera kojeg su petokrakaši  nacionalizirali. Bilo bi dobro saznati tko je od njih uselio u neboder. Njihov dolazak je vrlo važno povijesno razdoblje za Obersnela i svitu. 

‘Obersnelci’ su petokrakom htjeli cementirati taj dan, ali ih je korona kriza omela u tome pa je petokraka ostala na neboderu relativno kratko u odnosu na projekt, protupravno i bez dozvole. 

Foto: Rijeka 2020 EPK

Saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović svojevremeno je pitao Obuljen-Koržinek: „Nemanja Cvijanović nema namjeru tu ljupku instalaciju postaviti na dom gospodina Obersnela već na znameniti Riječki neboder, inače djelo kršćanskog arhitekta Umbertoa Nordija. Taj neboder nije privatni posjed gospodina Obersnela, nego zaštićeno kulturno dobro, na koje se bez dozvole nadležnog konzervatorskog odjela ne može ugraditi ni klima uređaj pa moje pitanje glasi: Hoćete li svojim nečinjenjem omogućiti ugradnju ove tzv. instalacije ili ćete samo jednim potpisom spriječiti  ovu estetsku devastaciju?“

Ministrica je odgovorila da „živimo u demokratskoj državi u kojoj nećemo cenzurirati umjetnike i u kojoj ministar ili neki komesar neće odlučivati što će radi neki umjetnik. O tome hoće li se nešto ili neće raditi na zaštićenom spomeniku kulture, ako dobijemo zahtjev, razmotrit ćemo ga i donijeti odluku.  Mi se ne bavimo nečinjenjem, nego zaštitom kulturnih dobara i tako ćemo postupiti i u ovom slučaju.“ Ne obazire se Ninočka na rezolucije vijeća EU o totalitarnim sustavima, a eto i neke institucije Europe i UN-a su sudjelovale u Prizrenu. Ništa novo!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hoće li Nemanja čitati manifest KP, koji je obećao, vidjet ćemo.

*Autorica teksta je čitateljica Zorica Vuković iz Požege. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Požegi. Diplomirala organsku kemiju i biokemiju na PMF-u u Zagrebu. Sudionica Hrvatskog proljeća. Radila 37 godina kao prof. kemije u Petrinji i Zagrebu. Od godine 2015. u mirovini. Hobi joj je proučavanje ‘zaboravljene’ hrvatske povijesti, čitanje, druženje s prijateljima, uzgajanje cvijeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.