Čitatelji pitaju zbog LGBT aktivizma: Kako zatvoriti račun u Erste banci i otvoriti u nekoj drugoj?

Foto: Bundesministerium für Europa / wikimedia commons, Erste Group Bank AG / wikimedia commons, snimka zaslona; Fotomontaža: narod.hr

Erste banka već nekoliko godina podržava manifestacije poput “Zagreb pridea”, pa su ga tako podržali i ove godine. Dr. sc. Boris Havel, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu taj je aktivizam shvatio kao osobnu uvrjedu, te uvrjedu hrvatskoj kulturi, tradiciji, obiteljskim vrijednostima i shvaćanju morala te je uputio javno pismo kojim obavještava Erste banku o razlozima zatvaranja računa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više čitatelja koji se osjećaju slično kao i gospodin Havel i imaju račune u Erste banci javilo se Narod.hr-u, te su tražili da im objasnimo proceduru za zatvaranje računa u Erste banci i kako otvoriti račun u nekoj drugoj.

Čitatelji su izrazili nezadovoljstvo da se od naknada koje oni plaćaju banci financiraju kontroverzni događaji, politički, ideološki i svjetonazorski projekti – s kojima se oni osobno ne slažu, poput homoseksualnih povorki i/ili njihove promocije. Ističu da ne žele svojim novcem sudjelovati u toj vrsti aktivizma.

Banke u Hrvatskoj naplaćuju više od 200 naknada. Prihodi od provizija i naknada lani su neto (kada se oduzmu njihovi troškovi, kao što su kartično procesuiranje ili naknade Fini) iznosili 3,2 milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu zatvara račun u Erste banci zbog reklamiranja homoseksualne povorke

Erste banka priznala da je LGBT aktivizam politika njihove središnjice

Evo što je Erste banka odgovorila na upit Narod.hr-a o podršci homoseksualnoj povorci

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Blokade na FB zbog peticije o Erste banci i kampanji kojom se promiče ‘transrodnost’!

Marijana Petir za Narod.hr potvrdila da je zatvorila račun u Erste banci

Nikola Grmoja za Narod.hr o računu Mosta u Erste banci, koja je zagovarala homoseksualnu povorku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Erste banci račun je najbrže zatvoriti na način da dođete osobno s dokumentima u poslovnicu. Za fizičke osobe račun se zatvara bez naknade.

U slučaju tekućeg računa zatvaranje i prijenos računa možete zatražiti od nove banke, ali tada se plaća naknada. Da bi se to napravilo račun ne smije biti u minusu, kažu u Erste banci. Naknada je 6 kuna. Za devizne račune, odnosno stranu valutu naknada je 85 kuna, ali sve banke nemaju uslugu prijenosa deviznog računa.

Ako imate oročenu štednju, poželjno bi bilo imati ugovor o toj štednji, a ako ga nemate, onda morate doći u onu poslovnicu gdje ste sklopili ugovor.

Sav novac koji imate na računima može se dobiti na ruke, s time da se za iznose veće od 20 tisuća kuna ili 5 tisuća eura treba najaviti dva dana ranije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče dobrovoljnog mirovinskog fonda, najprije se mora zatražiti članstvo u drugom društvu. Nakon potpisivanja zahtjeva za članstvo u novom društvu, korisnik se javi u Erste Plavi s osobnim podatcima gdje se popunjava Zahtjev za prijenos sredstava u drugo mirovinsko društvo. Izlazna naknada iznosi 2,5 posto iznosa. Zahtjev se može zatražiti i telefonski i oni ga šalju poštom.

Od 2017. olakšano prebacivanje računa

Inače, od srpnja 2017. u Hrvatsku je implementirana europska direktiva o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku daleko jednostavnije nego prije. Također od lani, banke su dužne potrošačima davati informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje (FID) pa se jednostavno može usporediti naknade u različitim bankama i lakše odlučiti o računu koji najbolje odgovara njegovim potrebama.

Prema podatcima Hrvatske narodne banke (HNB), lani je 2179 ljudi prenijelo svoje tekuće i žiro kunske i devizne račune iz jedne u drugu banku.

Na mrežnom sjedištu HNB-a na poveznici OVDJE korisnici mogu lakše odabrati najpovoljniju banku za svoje potrebe i zatražiti uslugu prebacivanja. Na stranici Informativni dokumenti o naknadama na tržištu RH pronalaze se podatci za svaku banku pojedinačno i vrste korisnika.

Usporedbu naknada za najčešće korištene platne usluge povezane s kunskim tekućim računom jednostavnim odabirom banke i vrste usluga može se pronaći na poveznici OVDJE.

Banke u plusu i minusu

U prvoj polovici ove godine 20 banaka koje posluju na hrvatskom tržištu zaradilo je 3,8 milijardi kuna prije oporezivanja.

Najveće banke, Zagrebačka i Privredna, odnijele su ukupno 2,2 milijarde kuna od 3,8 u prvoj polovici ove godine. Preostalih 18 banaka 1,6 milijardi kuna. Prema nerevidiranim podacima HNB-a, dobit bankarskog sustava veća je deset posto nego u istom razdoblju lani kad su zaradile 348 milijuna kuna manje. U minusu su dvije: uz varaždinsku J&T banku češkog vlasnika, koja je u gubitku 2,4 milijuna kuna, državna je Croatia banka udvostručila lanjski minus: s 10 milijuna kuna ove je godine skočila na 20 milijuna. Iako se povremeno spominje njezino pripajanje HPB-u dosad se to nije dogodilo; njome se ne bave ni vlasnici niti je spominje regulator koji se, doduše, znao intenzivno pozabaviti i manjima od nje iako nisu bile sistemski rizik. Najveću je dobit ostvarila Zaba, impresivnih 1,3 milijarde kuna, skoro 30 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je PBZ povećao zaradu 15 posto, na 851 milijun kuna. Dobit je nakon pripajanja Splitske banke utrostručio OTP, s lanjskih 151,4 na 417,8 milijuna kuna, navodi vecernji.hr.

Veći pad dobiti među najvećim bankama ima samo Erste, sa 622,1 na 403,2 milijuna kuna; RBA je s 331 pao na 304 milijuna, dok ju je Addiko povećao sa 142 na 157 milijuna, a državni HPB sa 115 na 153 milijuna kuna. Lani su banke zaradile ukupno 5,6 milijardi kuna, od čega se 60 posto odnosi na dvije najveće, PBZ i Zabu s ukupno 3,6 milijardi kuna, a veću su bruto dobit u prošlom desetljeću imale samo 2016. – 6,2 milijarde. U 2017. dobit im je iznosila 3,9 milijardi, a godinu ranije imale su impresivnih 4,9 milijardi kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.