HDZ-ov zastupnik Stevo Culej žestoko je u utorak kritizirao prijedlog saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da u Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje bi Sabor u petak trebalo imenovati nakon gotovo tri godine, bude i Gordan Bosanac iz nevladina sektora.
Culej se, u raspravi o kandidatima za to Vijeće, zapitao je li Bosanac “onaj isti kojem je Oluja, hrvatska oslobodilačka akcija, bila kontroverzna, upitna, čiji se stavovi slažu s onima iz Beograda s kojima smo raskrstili?”.
“Gospodin je član nevladinih udruga, stipendist stranih udruga i tko zna koga i čega“, rekao je Culej pitajući se je li Bosanac prošao sigurnosnu provjeru, pa zaključio kako ju je sigurno prošao. Kako neće proći čovjek takvih moralnih kvaliteta, izjavio je te poručio: “Hrvatska, moraš biti budna i oprezna kad vidiš tko će voditi brigu o tebi”.
Od “Queer bajki” do lobiranja protiv ulaska RH u NATO i stipendije britanske Vlade
Podsjetimo, Gordan Bosanac je od 2002. do 2005. godine stručni suradnik lezbijskih udruga Iskorak (jedan od osnivača) i Kontra, a od 2002. do 2012. programski je suradnik homoseksualne udruge Domino (Queer Zagreb) te je urednik priručnika “Priručnik za LGBT prava” i “Poqeeurene priče”, a 2005. godine uredio je “Queer bajke”.
Tko je Gordan Bosanac – koga je HDZ podržao za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi?
Gordan Bosanac je stekao zvanje magistra ljudskih prava na School of Public Policy u Velikoj Britaniji, a magisterij mu je bio omogućen stipendijom britanske Vlade Chevenning Scholarship Award koju mu je dodijelio British Council u Zagrebu, a napisao je i knjigu “ALTERnatoR – alternativa priključenja RH NATO-u” 2007. godine koju je izdao Centar za Mirovne studije čiji je Bosanac član.
Obrušio se i na predsjednika Odbora Ranka Ostojića (SDP), koji je bio SDP-ov ministar unutarnjih poslova, pitajući se je li zaslužio biti na čelu Odbora. Na čelo Odbora dovodimo čovjeka koji nema nikakve uspjehe u radu, ustvrdio je Culej, spočitavajući Ostojiću aferu svastika, ubojstvo Darka Pajčića u Vukovaru, slučaj Dolački…
Sluškinja u JNA
“Uobičajeno je da netko tko je bio sluškinja u JNA, građansko lice u JNA ovdje redovito vrijeđa”, uzvratio mu je Ostojić, poručivši mu kako je neprimjereno tako govoriti o članovima nevladinih udruga. Izbor ljudi koji su predloženi u Vijeće bio je jednoglasan, rekao je Ostojić, odbacivši Culejeve prozivke.
Nakon gotovo tri godine, nakon raspisivanja i poništavanja natječaja, Sabor bi ovaj petak mogao imenovati Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje ne postoji od konca 2015., kada je tadašnjem sastavu istekao mandat.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predložio mu je predsjednika i šest članova Vijeća koji još moraju proći sigurnosnu provjeru. Za predsjednicu je predložena Zdravka Čufar Šarić, bivša potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, a za članove Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti, Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije te Vojko Rešetar koji je bio hrvatski konzul u Mostaru.
Ostojić: Predložila ga je oporba
Iz životopisa kandidata vidljivo je da se htio napraviti balans između bivših zaposlenika u sigurnosnom sustavu i osoba iz nevladinih udruga, kaže Anđelko Stričak iz Kluba HDZ-a koji predlaže da se prihvate predložena imenovanja.
Čufar Šarić, Rešetara i Bosanca predložila je opozicija, ostale pozicija, odgovara Ostojić i podsjeća kako se Odbor suglasio da je prioritet da se Vijeće napokon imenuje.
Vodili smo se time da je najvažnije da se Vijeće imenuje, vladajući se opredijelili da daju povjerenje i kandidatima koji su imali takvo iskustvo, rekao je Ostojić, napominjući da će sigurnosna provjera kandidata uslijediti tek nakon imenovanja. To je i Odboru bila otežavajuća okolnost, može se dogoditi da usvojimo prijedlog, a da netko eventualno ne prođe sigurnosnu provjeru, upozorio je Ostojić.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Hina
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.