Oluja je svetinja koju Hrvati ne smiju dovesti u pitanje, rekao je general-bojnik Hrvatske vojske Damir Krstičević za narod.hr te se uoči proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, kao sudionik Oluje prisjetio tih dana i opisao kako je tada bilo.
“Bio je to kraj jednog mukotrpnog puta i premda Oluja nije bila i kraj rata za nas, ipak je najavila da je on tu na korak blizu- preostalo je još povratiti okupirane dijelove Podunavlja i osigurati ispunjenje Splitskog sporazuma na teritoriju BiH”, ispričao je Krstičević.
Krstičević je kazao kako je i prije same operacije bilo jasno i nama i neprijatelju, kao i svim neutralnim promatračima da su hrvatske oružane snage već duže vremena u stanju ostvariti gotovo bilo koji taktički cilj koji se pred njih postavi.
“Pitanje morala, samopouzdanja, hrabrosti, odlučnosti, a pogotovo vjere u pravedan cilj, nikad nisu bili upitni i već sami po sebi nisu ostavljali sumnje u konačan uspjeh, a tijekom brojnih borbenih zadaća na te vrijednosti se dogradilo dovoljno iskustva i ratnih vještina da smo već tamo kod operacije “Maslenica” uzevši sve elemente borbene snage bili više nego ravnopravni tehnički nadmoćnijem neprijatelju”, rekao je Krstičević.
Krstičević je kazao da kad smo nakon Maslenice dobili vremena dovršiti proces ustrojavanja i tehničkog opremanja, “Oluja” je bila samo pitanje trenutka, a sumnje u uspjeh nije bilo.
Uspjehu ”Oluje” pridonijele su operacije koje su trajale više od pola godine, istaknuo je Krstičević te dodao kako je priprema ”Oluje” zapravo počela operacijom ”Zima 94“ na Božić 1994, vjerojatno najtežom od svih završnih operacija u kojoj je njegova 4. brigada izgubila čak sedmoricu istinskih ratnika i iznimnih pojedinaca.
“Slijedile su operacije “Skok 1”, ”Skok 2” I ”Južni potez” kojima smo zajedno sa našim prijateljima iz 7. gardijske brigade i drugim postrojbama izbili iza leđa Kninu”, ispričao je Krstičević.
Krstičevića je osobno, osjećaj konačne pobjede obuzeo već kod ulaska u Bosansko Grahovo jer je bio svjestan da više nije bilo taktičkog načina da neprijatelj obrani okupirane teritorije, prvenstveno centar pobune, grad Knin.
“Ulazak u sam Knin i sam tijek operacije ”Oluja” bili su tek formalnost”, kazao je Krstičević i dodaje kako je sam bio preplavljen neizrecivim osjećajima sreće i olakšanja što dolazi kraj jednom teškom, iznimno napornom i stresnom razdoblju života, ali da nije mogao pretjerano uživati u tom trenutku.
“Čekalo nas je izbijanje na granicu RH i pripreme za očuvanje dostignutih pozicija jer je još uvjek postojala mogućnost protunapada s teritorija BiH”, prisjetio se Krstičević te kazao kako su s druge strane, sladak okus pobjede narušile tužne vijesti o pogibiji nekolicine njihovih suboraca u okršaju sa zaostalim neprijateljskim formacijama.
Krstičević kaže kako mu je teško reći što danas ”Oluja” znači prosječnom Hrvatu.
“To može biti sam individualan osjećaj svakog pojedinca. Meni i mojim suborcima znači izuzetno puno, jer ”Oluja” je simbol našeg uspjeha. ”Oluja” je potvrda da gotovo 5 godina naših života nije potrošeno uzalud, premda su se nakon ’95., mnogi svojski potrudili taj uspjeh uvaljati u blato. Na razne načine”, naglasio je Krstičević.
“Jedni su dovodili u sumnju etiku našeg postupanja, našu stručnost pa i naše domoljublje”, istaknuo je Krstičević dodavši da ih se pokušalo prikazati kao borce za privilegije, nekompetentne amatere koji ne bi uspjeli bez pomoći drugih, dogovora Tuđman-Milošević i slično.
Krstičević kaže da je nažalost ta smišljena propaganda, koja je imala za cilj neutralizirati našu pobjedu, gotovo uspjela u svom naumu i u najmanju ruku duboko je podijelila Hrvatsku, a tu treba tražiti možda i najveću prepreku bržem hrvatskom razvoju, kazao je.
Krstičević napominje kako su s druge strane stvorene su elite, čiji su egoistični postupci, lakomost i koruptivne aktivnosti dodatno erodirale vrijednosti na kojima je stvorena ova država.
”Oluju” treba stalno isticati kao simbol nacionalne hegemonije, kao vrijednost oko koje se trebamo okupiti i na kojoj trebamo graditi uspješno, sigurno i stabilno društvo, smatra Krstičević.
“Na Oluji trebamo graditi snažan nacionalni naboj i svijest da je država naš jedini siguran dom u kojemu ćemo biti gospodari, ali i dobri domaćini svakome, bez obzira na vjeroispovijest, naciju i boju kože. Svakome tko neće dovoditi u pitanje hrvatski suverenitet i nacionalne vrijednosti”, zaključio je Krstičević.
Krstičević ide na proslavu Oluje u Knin te kaže da uvijek kada može sa zadovoljstvom ide tamo gdje je pozvan svjedočiti časne epizode novije hrvatske povijesti.
“To je uvijek dobra prilika sresti se s brojnim prijateljima i suborcima”, kazao je Krstičević te dodao kako je zadovoljstvo tim veće od kad su tu i oslobođeni naši generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak.”Vjerujem da ćemo opet biti skupa”, kazao je Krstičević na kraju za narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
