Davor Božinović: Ključni cilj hrvatske vanjske politike je europska budućnost BiH

Foto: hrt

Koji su hrvatski vanjskopolitički ciljevi? Kakav je položaj Hrvatske u kontekstu novih američko-ruskih odnosa? Je li došlo do zaoštravanja odnosa s Rusijom? Što možemo očekivati od odnosa sa susjedima? Kakva je budućnost EU i koja će biti uloga Hrvatske u njoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su:
dr.sc. Davor Božinović, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, Joško Klisović, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP), doc.dr.sc. Jelena Jurišić, Hrvatski studiji, prof.dr.sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, prof.dr.sc. Marinko Ogorec, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöl, dr.sc. Stjepo Bartulica Hrvatsko katoličko sveučilište.

Foto: hrt
Foto: hrt

Poseban interes nam je da Hrvatska kao jedina članica EU- a i NATO- a u ovom dijelu Europe bude transmiter tih vrijednosti i pomogne europeizaciji našeg bliskog susjedstva, rekao je Davor Božinović. Ključni cilj hrvatske vanjske politike je europska budućnost BiH, rekao je. “U našem je najdubljem nacionalnom državnom interesu da naše susjedstvo bude stabilno.”

Vanjska politika trebala bi imati jasno definirane prioritete, smatra Joško Klisović. Nabrojao je 5 prioriteta SDP- a: pomoć hrvatskim građanima u inozemstvu, pomoć hrvatskom gospodarstvu u inozemstvu, odnosi sa susjedima, doprinos globalnom miru i sigurnosti i maksimaliziranje učinka članstva u NATO- u i EU. Rekao je kako sadašnja Vlada nije dovoljno jasna oko prioriteta i ciljeva vanjske politike. Smatra da je sada ključno podržati hrvatske poduzetnike u njihovu iskoraku na međunarodno tržište.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marinko Ogorec smatra da bi hrvatska vanjska politika trebala zemlji omogućiti sigurnost. Što je vanjska politika uspješnija, to je sigurnost građana i države veća, kazao je. “Nije dovoljno samo biti članom NATO- a i EU- a, moramo i sami nešto dati da bi dobili.” Stjepo Bartulica smatra kako treba razlikovati područja na kojima se zaista može utjecati, kao što je susjedstvo, i područja u kojima valja biti suzdržaniji. “Situacija je fluidna, moramo biti u stanju reagirati već sada na moguće scenarije sutra.” Spomenuo je posjet premijera Andreja Plenkovića Ukrajini. Smatra da treba realnije sagledati što Hrvatska može učiniti da doprinese rješenju. “Vrlo je važno kako će se velike sile postaviti prema tome,” istaknuo je.

Dejan Jović smatra da je hrvatska vanjska politika do 2013. bila vrlo uspješna jer je imala tri velika cilja- ostvarenje nezavisnosti, reintegracija teritorija te člansto u EU i NATO-u. Nakon toga stekao se dojam da je Hrvatska ostvarila sve svoje ciljeve. Smatra problematičnim to što je prioritet vanjske politike druga zemlja- BiH. “Možete jako puno izgubiti, stavljate se na tanak led, a da zapravo vrlo malo možete postići.” Dodao je da je slično i sa Ukrajinom. Jović smatra da u vanjskoj politici treba biti realan u procjeni toga gdje smo mi, gdje su drugi i odakle dolaze potencijalne opasnosti. Rekao je da je u vanjskoj politici najveća moć ona kada zemlja može odabrati na što će i kako reagirati.

Jelena Jurišić također je komentirala premijerov posjet Ukrajini i rekla da smo se tu “upleli u temu koja se ne tiče Hrvatske i naših nacionalnih interesa.” Dodala je kako Hrvatska uopće nema politiku prema Rusiji. Božinović je rekao da bi on taj posjet stavio u kontekst jednog normalnog vanjsko političkog iskoraka, ukoliko se ima u vidu da je Plenković bio supredsjedatelj skupine Europskog parlamenta za Ukrajinu. Istaknuo je kako Hrvatska koristi svoju poziciju članice EU- a da bi i Ukrajini i BiH prenijela svoja iskustva iz pregovaračkog procesa. Dodao je kako se tu radi i o jednoj sličnosti između situacije u Donbasu i istočnoj Slavoniji. “Mi smo nastupili kao država koja može dati doprinos na jednom otvorenom pitanju u kojem ima skustva. Mi nudimo svoje znanje i ekspertizu u tom malom prostoru.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nije problem što je premijer Plenković govorio u Ukrajini, problem je tajming tog posjeta,” rekao je Joško Klisović. Objasnio je kako su se danas sastala 4 ministra- njemački, francuski, ruski i ukrajinski- na temu provedbe Minsk procesa, koji je zastao. Bartulica je rekao da razumije interes da se ukrajinsko tržište otvori hrvatskim kompanijama, ali postavlja se pitanje kakve su nam onda šanse na ruskom tržištu. “Moguće je da će za šest mjeseci odnosi biti drugačiji pa će se možda neki zalagati za mekši pristup prema Rusiji.”

Ogorec je komentirao položaj NATO- a nakon što je Donald Trump izabran za američkog predsjednika. Smatra da će doći do odmaka i distanciranja SAD- a od NATO- a, jer Amerikancima NATO ne treba. Oni sa svojom vojnom silom mogu što god žele, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.