Ne stišavaju se reakcije u javnosti vezane za dizajn eura kojeg je prošli tjedan predstavila Hrvatska narodna banka. Predstavljene kovanice eura trebale su ući u optjecaj kad se i Hrvatska priključi eurozoni. U međuvremenu se ispostavilo da su pobjedu na natječaju za “hrvatski” euro odnijeli radovi koji su – na brzinu napravljeni plagijati. Nakon toga otkrića, javljaju se mnogobrojni likovni umjetnici, stručnjaci, etablirani autori i poduzetnici, koji su svi složni u ocjeni kako je natječaj HNB za dizajn eura skandalozni fijasko.
> Akademski kipar Kovačić o spornom dizajnu eura: Razočaran sam, kao i većina naših ljudi
“Osjećam da je Hrvatska narodna banka napravila toliku štetu stručnim kreativnim pojedincima Lijepe naše da vjerojatno ne postoji način na koji se to može popraviti, najviše zbog toga što je masa članaka i informacija online definiralo Hrvatsku kao mjesto gdje je plagijat nešto poput jutarnje kave, uobičajeno”, istaknuo je mladi dizajner Fran Reizl i suosnivač obiteljske tvrtke Reizl Chocolates o skandalu koji potresa HNB.
Reizlov komentar prenosimo u cijelosti:
O životnom putu
Zadnjih 15 godina svog života intenzivno se bavim dizajnom. Sve kreće dječačkim žvrljanjem i time da te okolina prepoznaje kao kreativno dijete, osobu. Završio sam srednju Grafičku školu u Zagrebu s odličnim prosjekom, a nakon probne godine Rochester Institute of Technology u Zagrebu, završio sam preddiplomski studij Visoke škole tržišnih komunikacija “Agora”, koja je sada stopljena unutar Algebre, kao jedan od najboljih studenata generacije.
Da ne duljim. Imao sam neke od najboljih mentora u Hrvatskoj. Na završetku preddiplomskog studija dekan i mentori su me nagovarali da nastavim iako sam svoj put vidio odmah na tržištu, što me dovelo do svijeta čokolada u kojima vodim cijeli kreativni odjel; brending, marketing, vizualne komunikacije, PR itd.
“Online definicija Lijepe Naše”
Iza sebe imam niz predavanja na temu dizajna i poduzetništva. Iako nisam ostao u branši na tipičan način u nekoj agenciji ili instituciji, svoj put sam našao u drugačijem kraku kreativnog stvaralaštva, ponajviše kroz brending i vizualne identitete kojima se dan danas bavim i proučavam ih, ponajviše kroz obiteljski brend Reizl Chocolates.
Ovo pišem, jer znam da nisam jedini s ovakvom ili sličnom pozadinom. Osjećam da je Hrvatska narodna banka napravila toliku štetu stručnim kreativnim pojedincima Lijepe naše da vjerojatno ne postoji način na koji se to može popraviti, najviše zbog toga što je masa članaka i informacija online definiralo Hrvatsku kao mjesto gdje je plagijat nešto poput jutarnje kave, uobičajeno.
1. Prvo je dokazano da je prvi, odnosno pobjednički dizajn motiva kune uzet bez suglasnosti autora fotografije
2. Onda se dokazalo kako je drugoplasirani dizajn također, ali još gore, copy-pastean, s lovačkog portala, tzv. “kune u trku”
Ljudi moji, pa kako je to moguće?
Moji su me mentori mijesili kao tijesto, iz predavanja u predavanje, proučavanja i raspravljanja, da niti jedan dizajn bez potkrijepljenih izvora nije dizajn nego žvrljotina koja nema svoju priču i težinu.
Žao mi je što je naša nacionalna banka ponizila jake ličnosti domaće kreativne scene, dapače odbacila ih, i odabrala radove amatera dizajnera koji su zanat pekli u piratskim vodama, jer inače ne bi napravili krekani piratski prijedlog kune.
Promišljam ne bi li se kao mladi i nadobudni pojedinac trebao javiti HNB-u s ovakvom porukom. Možda ih gornji tag zaškaklja pa malo promijene pravila.
Autentičnost i inspiracija
Velika greška i velika bruka nanesena je ovime i ne samo kreativcima nego i Hrvatskoj.
Pozivam i apeliram da Hrvatska narodna banka pokuša oformiti sastav ljudi u komisiji koji su stvarali novčanice hrvatske valute Kune, stručnjake koji iza sebe imaju barem 5 prepoznatljivih vizuala ili brenda i stručnjake koji napamet znaju pjevati himnu Lijepa naša. A onda da se rješenja nužno prilažu s potkrijepom razvoja svakog vizuala, s objašnjenjem ručnih skica prenesenih na računalo ili barem tijek razvoja vektorskih motiva koji kasnije svojom autentičnošću ili pak inspiracijom neke postojeće fotografije, mogu zaokružiti priču o autorskom i autentičnom djelu koje će krasiti hrvatski euro – i to na minimalno 20 stranica prezentacije.
Radi se o valuti Republike Hrvatske, čovječe.
Nisam pesimist, ali ljaga jedne grupe ljudi ne smije doticati drugi dio ljudi, posebice onih koji predano i ozbiljno rade svoj kreativni posao bez da se netko u procesu zakine ili, ne daj Bože, oduzme mu se autorska zasluga.
Kada ne ide ovako, treba pokrenuti sve ispočetka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
