Ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović izjavio je u četvrtak kako očekuje da će tijekom javne rasprave o planu gospodarenja otpadom čuti konstruktivne prijedloge i najavio da će uvažiti sve što se uklapa u novu politiku gospodarenja otpadom.
“Očekujemo čuti konstruktivne prijedloge i mi ćemo uzeti u obzir sve ono što se uklapa u novu politiku gospodarenja otpadom. Radi se doista o reformskoj promjeni, u skladu s Direktivom o otpadu i paketom kružnog gospodarstva koji dolazi. Hrvatska s postojećim centrima gospodarenja otpadom, kakvi su zamišljeni 2007., ne može ispuniti te ciljeve”, rekao je Dobrović novinarima nakon prve sjednice tehničke Vlade.
Podsjetio je kako je Hrvatska do 2020. dužna reciklirati 50 posto otpada, što ne može ostvariti kroz regionalne centre. “Imamo dva izgrađena primjera pa se može analizirati, tako da ne govorimo na pamet. Dakle, promjena rada, idemo masovno u manje jedinice, to su reciklažni centri gdje postoje sortirne linije i preše, gdje jedinice lokalne samouprave mogu organizirati komunalnu djelatnost tako da ispunjava te ciljeve. Uostalom, to je jeftinije za građane, to ispunjava ciljeve i to omogućuje ekološku i ekonomsku opstojnost”, kazao je ministar.
Smatra kako u Hrvatskoj postoji visoka svijest o potrebi recikliranja, a građani sudjeluju u svim sredinama u kojima im je to omogućeno. Pritom tvrdi da će predložene promjene onemogućiti značajno poskupljenje komunalnih usluga.
“Upravo u područjima koja gravitiraju postojećim dvama centrima će biti veliko povećanje cijene. Ako papir kao dio komunalnog otpada odvojite i komunalno društvo ga proda za 500 kuna po toni, a nasuprot tome, kakva je sadašnja praksa, ide u miješani otpad, to odlazi u centar i tamo se to plaća 700 kuna. To je potencijal za smanjenje troškova”, tumači Dobrović.
Kaže da je predviđena izgradnja minimalno 70 reciklažnih centara, ali ih može biti i znatno više, a u tu shemu mogu se uključiti gotovo sve jedinice lokalne samouprave.
“Predvidjeli smo da postojeći centri za gospodarenje otpadom mogu primiti maksimalno 25 posto količine miješanog otpada. Dakle, izgradnja tih reciklažnih centara, sortirnih linija, hala, skladišta i nešto opreme je bitno kraće i jeftinije nego veliki, glomazni centri za gospodarenje otpadom. Rokovi su kraći, a osim toga ovdje može bitno bolje participirati domaće gospodarstvo”, rekao je.
