Doc. dr. sc. Petra Palić: Prednosti i nedostatci uvođenja eura za Hrvatsku

petra palić
Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

Doc. dr. sc. Petra Palić, profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u novom broju kršćanske revije Kana piše o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj i daje kratak pregled kriterija te prednosti i nedostatke uvođenja eura za RH. Dio članka, uz odobrenje izdavača, prenosimo u nastavku.

> Ekonomist Neven Vidaković: ‘Ulaskom u eurozonu očekuje nas pad standarda’
> Prof. Škare: Standard Hrvata mogao bi se prepoloviti – brod tone, a uvodi se euro

Eurozona

Euro je zajednička valuta 19 od 27 zemalja članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Ova skupina država poznata je pod nazivom eurozona ili europodručje i trenutačno uključuje oko 343 milijuna građana. Kao obračunska jedinica euro je uveden 1. siječnja 1999., inicijalno u 11 država. Euro, koji je podijeljen na 100 centi, druga je najveća i druga po redu valuta u kojoj se najviše trguje na deviznom tržištu nakon američkog dolara. Cilj uvođenja zajedničke valute, odnosno eura, bio je produbljivanje povezanosti među zemljama članicama Europske unije i uspješnije iskorištavanje svih prednosti jedinstvenoga tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.

Štoviše, uvođenjem eura uklanjaju se transakcijski troškovi te se unutar europodručja ukidaju međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje se izloženost valutnom riziku i olakšava trgovina.

Hrvatska u ERM II

Republika Hrvatska se u ljeto 2020. godine pridružila europskom tečajnom mehanizmu, odnosno ušla je u ERM II, a time i u posljednju fazu za uvođenje eura. Središnji paritet hrvatske kune utvrđen je na 7,53 kune za jedan euro. Kao ključni potencijalni problem za Hrvatsku u pogledu zadovoljavanja kriterija iz Maastrichta nametalo se stanje javnih financija.

Međutim, izvanredno makroekonomsko okruženje i karakter krize uzrokovane pandemijom koja je 2020. godine zahvatila cijeli svijet natjerala je EU da suspendira svoja fiskalna pravila pa deficit veći od 3 % BDP-a neće biti prepreka ulasku Hrvatske u eurozonu. Također, neočekivano brz i snažan oporavak ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj dodatno je napunio proračun, pospješio rast BDP-a, pa se i omjer javnog duga i BDP-a vratio silaznoj putanji, što je zadovoljilo zadani kriterij održivosti javnih financija.

Prednosti i nedostatci uvođenja eura za RH

Neke od prednosti koje se navode od uvođenja eura kao službene valute jesu niži transakcijski troškovi, sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava, mogućnost zaduživanja kod Europskog mehanizma za stabilnost, niže kamatne stope, poticaj međunarodnoj razmjeni i investicijama te uklanjanje valutnog rizika. Zbog visoke zaduženosti hrvatskih građana, poduzeća i države u eurima uklanjanje valutnog rizika za Hrvatsku od veće je koristi nego za države koje prije uvođenja eura nisu bile u jednakoj mjeri euroizirane.

Potrebno je napomenuti kako je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, čemu, osim visoke zaduženosti u eurima, svjedoči i visok postotak štednje hrvatskog stanovništva u eurima.

Također, pokazatelj visoke euroiziranosti gospodarstva jest udio deviznoga javnog duga Hrvatske koji je veći od 70 %, dok u članicama Europske unije koje još nisu uvele euro taj postotak ne prelazi 30 % (npr. Poljska 28 %). Još jedno obilježje koje nas razlikuje od zemalja članica EU-a koje još nisu uvele euro jest visoka zastupljenost zemalja članica europodručja u hrvatskoj robnoj razmjeni i turizmu koja dodatno pridonosi očekivanim koristima od uvođenja eura. Štoviše, uvoz je više od 50 % zastupljen upravo s državama europodručja, a u kontekstu turizma treba imati na umu kako strukturu gostiju u velikoj mjeri čine upravo turisti europodručja.

S obzirom na to da Hrvatska oduvijek bilježi trgovinski deficit, odnosno uvozno je ovisno gospodarstvo i zbog toga su domaće cijene osjetljive na promjenu tečaja, što podrazumijeva da bi porast tečaja kune u odnosu prema euru mogao imati za posljedicu rast cijena u kunama uvezenih proizvoda. Kao što je prethodno i navedeno, najveća korist od uvođenja eura jest ukidanje valutnog rizika koji je izrazito prisutan zbog zaduženosti u eurima, što će pridonijeti i boljoj percepciji rizičnosti države te će, među ostalim, utjecati i na smanjenje kamatnih stopa, odnosno povoljnije zaduživanje svih sektora hrvatskog gospodarstva.

Nedostaci koji se vežu za uvođenje eura odnose se na rizik jednokratnog povećanja potrošačkih cijena, odnosno inflacije, gubitak samostalne monetarne politike, rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta makroekonomskih neravnoteža te jednokratni troškovi konverzije. Iako je prethodno navedeno više koristi nego nedostataka od uvođenja eura, treba imati na umu da uvođenje eura neće riješiti sve probleme s kojima se susreće hrvatsko gospodarstvo.

Koristi i troškovi građana

Građani će kratkoročno imati koristi od eliminacije transakcijskih troškova, lakše usporedivosti cijena i ukidanja valutnog rizika, dok će se gubitak odnositi na više cijene. Također, građani bi trebali osjetiti i porast standarda, kao rezultat viših stopa rasta gospodarstva, no ta je korist indirektna i dugoročnog karaktera, a ovisi i o nositeljima političkih odluka i mjera u Hrvatskoj.

Kao što je već napomenuto, treba biti svjestan da ulazak u eurozonu ne podrazumijeva stavljanje ekonomije na »automat« koji će nas odvesti višim stopama rasta. Uvođenje eura na neki bi način trebalo biti odskočna daska koja bi omogućila bržu realnu konvergenciju Hrvatske prema prosjeku europodručja, prije svega omogućivanjem rasta temeljenog na izvozu. No svakako su potrebne daljnje strukturne reforme i jačanje institucionalne kvalitete koja utječe na gospodarski rast, zaključuje doc. dr. sc. Petra Palić.

Članak u cijelosti potražite u tiskanom ili eIzdanju Kane.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/kana

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.