Documenta bi ustrojila komisiju za istraživanje zločina: Kakvo bi to suočavanje s prošlošću bilo?

Foto: fah

Nevladine organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Fond za humanitarno pravo iz Beograda te druge organizacije iz zemalja regije, predstavili su u ponedjeljak rezultate istraživanja o broju poginulih u ratovima na prostorima bivše SFRJ 90-ih godina i naglasili potrebu političke volje kako bi se ustrojila jedinstvena komisija (REKOM) koja bi istražila zločine u tim ratovima te dokumentirala svaku žrtvu.

Vesna Teršelič iz Documente rekla je da je ovaj njihov zajednički napor potpora za zajedničko suočavanje s prošlošću te za uspostavu REKOM-a, regionalne komisije za dokumentiranje žrtava ratova na području bivše Jugoslavije.

Požalila se na nedostatak političke volje vlada postjugoslavenskih zemalja, kako u dokumentiranju sudbine žrtava, tako i počinjenih ratnih zločina, te torture i seksualnog zlostavljanja od 1991. do 2001. Podsjetila je da vlade imaju obavezu dokumentirati sudbine zatočenih i nestalih te pozvala hrvatsku Vladu da objavi podatke o ubijenima u Domovinskom ratu. Ocijenila je da su udruge obavile svoj dio posla, ali da svoj dio posla nije obavilo Ministarstvo branitelja i hrvatska vlada, kao ni institucije vlada u Srbiji, BIH i Kosovu.

Kritizirala je u prvom redu hrvatske vlasti i institucije, što nije rijedak slučaj za njenu udrugu. Podsjetimo samo nedavno kako je Documenta dala priopćenje vezano za uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju. Izjavili su tada da bi politički pritisak na BiH, za koji tvrde da je zahtjevan u nizu izjava nakon uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a, bio loš po hrvatsko pravosuđe i štetna za međunarodni ugled Republike Hrvatske, jer su ti ljudi optuženi za teške zločine.

Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo također je ukazala na potrebu političke volje i potpore dodavši da ona traje koliko jedan mandat predsjednika ili premijera neke zemlje. Mi nismo čekali potporu novih političara već radili na dokumentiranju žrtava ratova, rekla je.

Naglasila je da je empirijskim istraživanjima potvrđen identitet oko 22 tisuće žrtava ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije od čega je oko sedam tisuća u Hrvatskoj. Osim identiteta potvrđene su i okolnosti smrti tih žrtava, dodala je. Kada se tome pridodaju podaci Haaškog suda već danas je potvrđen identitet oko 30 tisuća žrtava ratova 90-ih, kazala je.

I ona se zauzela za ustroj REKOM-a čije bi osnivanje inicirale države sa zapadnog Balkana, a kasnije i one države koje su u međuvremenu postale članice EU-a, izvijestila je. Naglasila je da je taj proces pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel i istaknula da bi se takav dokument o osnivanju REKOM-a mogao potpisati u srpnju ili kolovozu 2017.

Posebni interes izazvalo je i predavanje Dženane Karup Druško iz udruge Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje iz BIH koja je iznijela detalje vezane u nedavna uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju. Rekla je kako su na području HVO-a Orašje postojala dva mjesta koja su korištena kao logori u kojima je bilo oko 600 zatočenika i u kojima je zabilježeno da je bilo i zlostavljanja i silovanja.

Naglasila je da je i Državno odvjetništvo RH 2014. godine istraživalo taj predmet i te da je imalo kontakte s Tužilaštvom BIH na temelju Sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći. Izvijestila je da je Tužilaštvo BIH dobilo oko 600 dokumenata od DORH-a i istaknula kako je u početku bilo 28 osoba na popisu osumnjičenih i da nije jasno kako je s 28 taj broj pao na 10 pripadnika HVO-a, isključivo Hrvata. Zašto se nestala ta imena zna samo nadležni tužitelj, dodala je.

Nobilo, Documenta i GOLJP o ‘političkom pritisku Hrvatske na BiH’

Documenta je poznata po tome da su tražili u otvorenom pismu Predsjedniku Sabora, Predsjednici Republike Hrvatske i Premijeru, a vezano za obilježavanje 300-te Sinjske Alke da se spomenute institucije distanciraju od general bojnika Mirka Norca, počasnog člana Alkarskog društva te da odustanu od pokroviteljstva ove povijesno kulturne manifestacije.

Documenta protiv Mirka Norca

Uoči 20. godišnjice operacije Bljesak iz Documente su upozorili da je između ostalog “akcija obilježena iseljavanjem jednog dijela srpskog stanovništva s tog prostora i zločinima nad civilnim stanovništvom, a uoči 20. godišnjice Oluje pozvala je Vladu da pronađe način uključivanja sjećanja na žrtve u obilježavanje godišnjice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja te smatraju da bi takva inicijativa bila “konstruktivan korak”.

Zanimljivo je kako s druge strane Documenta nikada nije osudila srpsku agresiju na Hrvatsku, a saborski zastupnik i general Željko Glasnović tvrdi kako osim što crpe novac iz državnog proračuna, za svoj rad iz inozemstva dobivaju stotine tisuće eura.

Documenta pozvala Vladu da u obilježavanje Dana pobjede i Dana branitelja uključi sjećanje na žrtve

Documenta traži pomoć u prikupljanju podataka i upozorava da je ‘akcija Bljesak obilježena iseljavanjem jednog dijela srpskog stanovništva’

Glasnović: Documenta izvana dobiva stotine tisuća eura

Zanimljiva je “umjetnička intervencija” na jednom od križeva na Golom otoku, gdje je jedan od volontera Documente stavio zvijezdu petokraku i nakon toga završio u policiji na obavijesnom razgovoru. Vesna Teršelič ovaj potez je opravdavala činjenicom da su većina zatvorenika bili članovi komunističke partije.

Documentini suradnici privedeni na policiju zbog postavljanja petokrake na križ i spomenik na Golom otoku

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.