Doznajemo: Hrvatska za razminiranje Ukrajine dala više od Austrije i Španjolske

razminiranje
Montaža: Narod.hr, izvor: iStock, X Andrej Plenković

Na prvoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji o razminiranju održanoj u Zagrebu,  obećano je gotovo pola milijarde eura Ukrajini za razminiranje. Novci idu u slovensku humanitarnu neprofitnu organizaciju specijaliziranu za razminiranje (ITF Enhancing Human Security), odakle se onda pomaže Ukrajini. Organizacija se usredotočuje na humanitarno razminiranje, uništavanje konvencionalnog oružja, razvoj politike i druge oblike pomoći nakon sukoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je bila domaćin ove humanitarne konferencije, a ”glavni moderator” Davor Božinović. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Europske unije i drugih država, a Hrvatska je predstavljena kao država koja ima ”jedinstveno iskustvo u razminiranju”, premda još uvijek minska polja iz Domovinskog rata prekrivaju gotovo 354 km2 teritorija Hrvatske.

>U Hrvatskoj se još uvijek gine od mina iz Domovinskog rata, a Ukrajina prima pomoć od pola milijarde eura za razminiranje

Švicarska je dala najviše

Kao što bi se i očekivalo, Švicarska je bila među darežljivijim zemljama i za Ukrajinu će kroz slijedeće 4 godine izdvojiti 100 milijuna eura. Naime njezin BDP po glavi stanovnika iznosi 84,658 dolara, a nalazi se na 5 mjestu najbogatijih zemalja svijeta.

Od ostalih zemalja više od Hrvatske dale su Norveška (oko 20 milijuna eura) koja je 7. najbogatija zemlja svijeta s BDP-om po glavi stanovnika od 72.524 eura i Švedska (oko 12,5 milijuna eura) s BDP-om po glavi stanovnika od 61,028 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li Hrvatska dala previše?

Hrvatska je za razminiranje Ukrajine dala 5 milijuna eura i po darežljivosti se svrstala, izgleda, među bogatije zemlje EU, iako to ona zapravo nije. Naprotiv, Hrvatska je po stupnju gospodarskog razvoja i dalje među najslabije razvijenim članicama Europske unije. Kako pokazuju procjene Eurostata, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, u prošloj godini iznosio 73 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.

Hrvatsku je, pak, po ovom pokazatelju razvitka sada već prilično pretekla Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio 77 posto Unijina prosjeka.

>Svjetski dan svjesnosti o opasnosti od mina: zašto je Plenković ukinuo Hrvatski centar za razminiranje?

Slovenija je daleko razvijenija od Hrvatske

Slovenija, koja se lani vratila na prvo mjesto po relativnom bogatstvu među tranzicijskim članicama EU, za razminiranje Ukrajine izdvojila je 1,5 milijuna eura. U Sloveniji je BDP po stanovniku u 2022. godini dosegao 92 posto prosjeka EU. Slovenija je time istisnula Češku s prvog mjesta među bivšim socijalističkim državama koje su sada članice Unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slovenski BDP po stanovniku ujedno je i otprilike za četvrtinu veći od onog u Hrvatskoj. To znači da Hrvatsku čeka dug put kako bi došla do stupnja razvitka na kojem se sada nalazi Slovenija.

Jesu li Austrija i Španjolska mogle izdvojiti više?

Austrija, koja ima BDP per capita 60,352 eura, izdvojila je ”samo” 2 milijuna eura za razminiranje Ukrajine iz američkog State Departmenta. Novac će se koristiti za financiranje opreme za razminiranje u Ukrajini, javlja ukrajinska Rubryka. BDP po stanovniku u Austriji bio za četvrtinu iznad prosječnog BDP-a po stanovniku EU prema Eurostatu u ožujku ove godine.

Španjolska, koja spada među najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta s ukupnim bogatstvom od 8,48 bilijuna dolara u 2022 izdvojila je ”mizernih” (u odnosu na Hrvatsku) 1,5 milijun eura. O tome koliko su dale ostale zemlje nije poznato.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No jesu li Austrija i Španjolska mogle izdvojiti više? Ukrajini svakako treba pomoći jer ima veliki problem s minama. Zašto nije bilo volje da se na bogatije zemlje stvori veći pritisak? Zašto Hrvatska izdvaja toliko i koristi li netko novac hrvatskih poreznih obveznika za svoju samopromociju i karijeru u Bruxellesu?

>(VIDEO) Usvojeni amandmani Marijane Petir za zaštitu hrvatskih poljoprivrednika, osiguran iznos za razminiranje

Vlada Andreja Plenkovića 2018. ukinula Hrvatski centar za razminiranje

U Hrvatskoj se i dalje gine od mina iako je prošlo gotovo 30 godina od završetka rata. Prošle godine dvoje pirotehničara poginulo je u Lici, koja je u najgorem stanju što se tiče mina. Vlada je najprije obećavala da će Hrvatska biti razminirana do 2020. No ta obećanja su se pokazala lažnima, a najnovija kažu da će Hrvatska biti razminirana do 2026. godine. Sramotno je da, gotovo 30 godina nakon završetka rata, mine u Hrvatskoj prekrivaju gotovo 354 km2 teritorija. Netko očito smatra da nije toliko hitno razminirati Hrvatsku da je čak 2018. ukinut i Hrvatski centar za razminiranje koji je kao neprofitna organizacija mogao primati novce iz EU fondova. ”Unija u pravilu ne financira državu već financira neovisne agencije kroz EU projekte i ministarstva ne mogu povlačiti sredstva za svoje potrebe, tako da je to jedan vrlo sklizak teren”, rekao je u listopadu 2018. Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.

Kako smo ranije pisali, Vlada Andreja Plenkovića odlukom o smanjenju broja agencija iz listopada 2018. odlučila je ukinuti Hrvatski centar za razminiranje (HRC) te ga je pripojila MUP-u. U znak neslaganja s takvom odlukom pirotehničari su tada prosvjedovali pred Vladom. Istaknuli su kako će ta odluka znatno usporiti proces razminiranja Hrvatske. Zastupnica EU parlamenta Marijana Petir u više navrata je inzistirala u EU parlamentu na problemu i hitnosti razminiranja u Hrvatskoj, a u nekoliko navrata uspjela je i osigurati novce od EU u tu svrhu. Međutim što i koliko radi Hrvatska vlada po tom pitanju? Možda se odgovor krije u Ukrajini.

>(VIDEO) Prosvjed pirotehničara najavljen za 19. rujna: Zašto je Plenkovićeva vlada ukinula Hrvatski centar za razminiranje?

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.