“Treće mjesto uzeo je general Glasnović. Čovjek koji je proveo rat u BiH, čovjek koji ima veliki ugled među ljudima i konačno, glasači su time pokazali zahtjev za malo odlučnijom politikom. Ljudi traže odlučniju politiku i odlučniju akciju”, naglasio je dr. Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest gostujući krajem tjedna u HRT-ovoj emisiji Pogled preko granice o Hrvatima u BiH.
Radi li se o najavi nekih novih procesa ili ustupanju jedne političke garniture drugoj, s obzirom na rezultat glasovanja birača iz XI. izborne jedinice, dr. Lučić kaže da ne misli da se radi o najavi nekakvih ozbiljnijih promjena niti se radi o nekakvim promjenama garnitura.
“HDZ je u skladu s tradicijom osvojio ipak dva mjesta, nije uzeo sva tri. Nije uzeo iz jednostavnog razloga, dijelom zbog nezainteresiranosti same stranke, ali i birača za sve ovo što se događa sad u Hrvatskoj. Također i zbog samog sustava glasovanja. Treće mjesto uzeo je general Glasnović. Čovjek koji je proveo rat u BiH, čovjek koji ima veliki ugled među ljudima i konačno, glasači su time pokazali zahtjev za malo odlučnijom politikom. Politikom koju na neki način general Glasnović predstavlja. Ljudima je dosta fraza i priča o tome kako će se hrvatska vlast i vlast u BiH boriti za ravnopravnost sva tri naroda. To ne znači ništa. Ljudi traže odlučniju politiku i odlučniju akciju”, ističe dr. Lučić.
Vezano uz neka razmišljanja političara u Hrvatskoj koji smatraju da na parlamentarnim izborima trebaju glasovati isključivo birači, hrvatski državljani, koji plaćaju u Hrvatskoj i porez, te što misli o tome ima li u Hrvatskoj uopće suglasja kako zaštititi nacionalna prava Hrvata u BiH, dr. Lučić podsjeća na Ustav Republike Hrvatske.
“Prije svega Hrvatska je po Ustavu nacionalna država hrvatskog naroda. To nije neka nedefinirana društvenopolitička zajednica poreznih obveznika ili nositelja OIB-a. Nisu se ni u prošlom ratu sukobili porezni obveznici različitih kategorija, nego je to bila jedna potpuno druga borba za demokraciju, borba za hrvatsku državu. Oni koji žele tako nešto, zapravo oni bi htjeli dekroatizirati ili dehrvatizirati Hrvatsku, isprazniti ju od njezinog sadržaja i pretvoriti ju u nešto bezlično. Takva nastojanja postoje, ali ona nemaju nikakvih šansi za uspjeh”, upozorava.
“Što se tiče odnosa u BiH, potpuno je jasno da je BiH podijeljena država, da je to nestabilno društvo, da su pred njom brojni izazovi i da tu treba imati vrlo jasnu i puno odlučniju politiku”, ocjenjuje.
Komentirajući zeleno svjetlo koje je BiH dobila iz Bruxellesa i predstojeće lokalne izbore, dr. Lučić kaže da ti procesi ne donose značajne promjene.
“Što se tiče tog zelenog svjetla iz Bruxellesa i uopće ulaska BiH u EU, to je jedna od boljih stvari koja se događa, međutim tu vlada isto jedna iluzija kako će ulaskom BiH u EU biti riješeni svi njezini problemi i sva ova pitanja, što je apsolutno besmisleno na taj način razmišljati. Vidimo kako je u Hrvatskoj. Mi smo članica EU i također je dio naših ljudi mislio time će se sve riješiti. Zapravo se ništa bitno nije riješilo. Svi oni naši problemi su ostali. S tim da se sada uspoređujemo s onima koji su zapravo puno bolji od nas pa su oni još vidljiviji. Jednako je i s BiH. Svi neriješeni problemi, nacionalni odnosi, gospodarstvo, sve ono što su u BiH ozbiljni društveni i državni problemi, oni će biti isto to i kasnije. BiH čeka još dug put u njezinom ulasku u EU, morat će ispuniti čitav niz kriterija. Hrvatska bi svakako trebala voditi računa o pravima Hrvata u BiH, o ustavnoj poziciji Hrvata u BiH i to bi svakako morao biti jedan od uvjeta ulaska BiH u EU. Potpuno je iluzorno očekivati da će se to riješiti samo od sebe. Imamo primjere Baska, Katalonije, Škotske, Iraca, i mnoge druge primjere koji pokazuju i da nacionalno pitanje, a za gospodarsko znamo da se neće riješiti time što smo članica EU. Pogotovo EU koja je u ozbiljnoj krizi danas i koja nije ono što je bila prije pet ili deset godina, kada smo mi pripremali i očekivali ulazak u EU”, ukazuje.
“Što se tiče lokalnih izbora to je stvar koja neće ništa bitno promijeniti o čemu govorimo. Ono na što se može eventualno upozoriti to su pokušaji zlouporabe lokalnih izbora. Borbe za teritorij, vidimo da se u nekim općinama prijavljuju fiktivni birači, glasači iz nekih drugih gradova, strateški se raspoređuju u neke rubne općine, ne bi li se tu osvojila nekakva većina i ne bi li se ovladalo tim prostorom na neki način. Tu imamo specifičan primjer Srebrenice koja ima tragičnu povijest, znamo što se tamo događalo, ali i Stoca i nekih drugih mjesta. Tu također vidimo da je BiH u jednom stanju nezavršenog rata. Kada uzmemo još u obzir izjave koje smo čuli ovih dana od nekih političara koje su vrlo opasne i vrlo problematične, diskutabilne, onda vidimo koliko je potrebna ozbiljnija intervencija i RH i EU i onih koji imaju interesa da se u BiH očuva mir i da ona bude stabilna država”, smatra hrvatski povjesničar.
O cilju referenduma u Republici Srpskoj koji se danas održava dr. Lučić kaže da se taj referendum pokušava predstaviti kao referendum za odcjepljenje, međutim cilj je nešto drugo.
“Taj referendum jedan je od indikatora neriješenih nacionalnih odnosa, nacionalnih sukobljavanja, zapravo potrošenosti Daytonskog sporazuma onakav kakav je on bio, njegovog nasilnog mijenjanja kroz odluke Ustavnih sudova i na druge načine odlukama visokih predstavnika. On je jednostavno indikator neriješenih odnosa. Njemu treba pristupiti svakako ozbiljno. Međutim, koliko ja vidim, to nije referendum za odcjepljenje kako se on pokušava predstaviti, što i sami srpski političari kažu, nego je to referendum kojim oni pokušavaju zaštititi ono što su dobili u ratu, što su dobili Daytonskim sporazumom, s čime mi nismo zadovoljni. Kao što nismo uopće zadovoljni položajem u BiH, ali treba pregovarati, treba tražiti rješenja, treba naći model, način, kako BiH može biti samoodrživa i kako Hrvati u BiH mogu biti doista ravnopravni. To ne smije biti fraza, nego na tome treba jako raditi“, zaključuje dr. Ivo Lučić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa