Jedan od argumenata kojim ministar Fuchs pravda donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti je ogromno povećanje broja zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u razdoblju od 2016. do 2021. Tko je za to zapravo odgovoran?, pita se dr.sc. Beata Halassy u tekstu za Narod.hr.
U sustavu znanosti i visokog obrazovanja broj zaposlenih na teret državnog proračuna u razdoblju od 2016. do 2021. povećan je za 1272 zaposlenika ili 8 %. U istom periodu broj studenata je pao za 4422 studenta, a broj završenih diplomiranih studenata pao je za 1144 studenta.
> Dr. sc. Beata Halassy, znanstvenica i mama jedne ovogodišnje maturantice, o slučaju koji frustrira Hrvatsku
Ove podatke Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u obrazloženju potrebe donošenja novog Zakona o znanosti, objavljenom u sklopu javnog savjetovanja u svibnju, lipnju i srpnju 2022. godine. Zakon je u međuvremenu donesen i stupio je na snagu u listopadu 2023.
Ministarstvo dalje zaključuje da je ovo pokazatelj da na visokim učilištima još nisu uspostavljeni mehanizmi učinkovitog upravljanja u skladu s društveno odgovornim djelovanjem.
Koji je pravi razlog povećanja broja zaposlenih?
Ono što ministarstvo nije navelo, jest pravi razlog zašto je do tog povećanja došlo. Stoga ćemo hrvatsku javnost na to podsjetiti. Za takvo povećanje nije kriv prethodni zakon, kojeg bi onda zbog toga bilo potrebno mijenjati. Za to povećanje direktno je odgovoran ministar znanosti, ministarstvo znanosti i čelnici hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih institucija koji su djelovali od srpnja 2015. nadalje.
S najvećom odgovornošću na čelnicima ministarstva, prvenstveno i dominantno ministra Mornara. Ministar Mornar je institucijama dao na upravljanje veliku količinu koeficijenata radnih mjesta, koji su do tog trenutka služili isključivo za kratkoročna zapošljavanja mladih tijekom njihovih doktorskih i poslijedoktorskih usavršavanja. Institucije su te, tzv. razvojne koeficijente, pretvarale u koeficijente stalnih radnih mjesta, sve po uputi Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je za svako takvo pojedinačno zapošljavanje izdavalo suglasnosti. Sve se to odvijalo u vrijeme zabrana zapošljavanja službenika i namještenika u javni sustav.
> Dr. sc. Beata Halassy finalistica prestižnoga natjecanja europskih inovatorica: Izoliranjem virusa lakše do cjepiva
Osim samog ukupnog brojčanog povećanja, koje ničim nije bilo opravdano, još je pogubnija raspodjela novih zaposlenja po institucijama u sustavu. Kadrovski su se najviše povećale one sastavnice visokih učilišta za čijom obrazovnom djelatnošću ne postoji potreba na tržištu rada u Hrvatskoj.
Detaljnu analizu zbivanja donijela je još 2018. godine dr. sc. Beata Halassy, te vas na nju podsjećamo.
> Dr. sc. Beata Halassy: Nova zapošljavanja neslućenih razmjera iako ih zakon brani i nema potrebe za njima
*Dr. sc. Halassy zaposlena je u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Bila je zaposlenica Imunološkog zavoda d.d. 1994.-2013 i voditeljica je projekta „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj“. Bila je jedna od šest finalistica na prošlogodišnjem, prestižnom natjecanju Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS. Dr. Halassy je članica upravnog odbora udruge U ime obitelji.
* * Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
