Donosimo komentar znanstvenice dr. sc. Beate Halassy na slučaj maturantice kojoj je poništena matura, a time i mogućnost upisa na fakultet, samo iz razloga što se zabunom potpisala na esej iz hrvatskog jezika.
> Maturantica u raljama birokracije: Pala kompletnu maturu iz Hrvatskog jer se potpisala na esej
Dr. sc. Halassy zaposlena je u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Bila je zaposlenica Imunološkog zavoda d.d. 1994.-2013 i voditeljica je projekta „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj“. Također je jedna od šest finalistica na ovogodišnjem, prestižnom natjecanju Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS. Dr. Halassy je članica upravnog odbora udruge U ime obitelji.
Ispit poništen zbog rastresenosti
Ovih dana interes javnosti zaokuplja slučaj maturantice, kojoj je poništen ispit iz hrvatskog jezika, zbog čega nije uspjela maturirati u ljetnom roku. Posljedica je da se ne može upisati na studija klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, usprkos tomu što je uspjela proći prijemni ispit na tom visokom učilištu. Radi se o studiju s malim brojem polaznika, na kojem je izazov zaslužiti mjesto. Radi se o studiju na kojem vjerojatno neće biti jesenskog roka, jer se sva mjesta popune u ljetnom.
Ispit ih hrvatskog jezika joj je poništen jer je u trenutku rastresenosti stavila svoj potpis na esejski dio ispita hrvatskog jezika, što zabranjuju pravila s kojima su maturanti upoznati i koja su im pročitana neposredno prije pisanja ispita.
Zagovornici poništenja ispita argumentiraju takvu odluku pravilima, koja se jednako primjenjuju na sve, te činjenicom da ovo nije jedinstveni, izolirani slučaj, već je takvih slučajeva bilo ne samo ove, nego i prijašnjih godina.
No je li to baš tako?
Zar se izlazak na esej nije mogao priznati?
Bitno je razumjeti da se ispit iz hrvatskog jezika sastoji od dva dijela – testa iz hrvatskog jezika i književnosti, te pisanje eseja. Ta dva dijela pišu se neovisno, u različite dane. Potpis na eseju narušava pravilo tajnosti samo na tom dijelu ispita, ne i na testu ih hrvatskog jezika i književnosti.
Sljedeće što je važno istaknuti jest da za esejski dio ispita iz hrvatskog jezika ne postoji prag prolaznosti. Drugim riječima bitno je samo pojaviti se na tom dijelu ispita. Mnogi maturanti predali su prazan papir i zaslužili nula bodova na tom dijelu ispita. Prema riječima ravnatelja Filipovića čak 3825 učenika zaslužilo je nula bodova na esejskom dijelu ispita, među njima mnogi koji su predali prazan papir ili nisu napisali dovoljan broj riječi. Usprkos tomu, čak njih 3700 uspješno je položilo ispit ih hrvatskog jezika, jer su na drugom dijelu ispita – testu iz jezika i književnosti – dobili dovoljno bodova za polaganje ispita.
U svjetlu toga, teško je razumjeti da se isto pravilo nije moglo primijeniti i na maturanticu koja je napisala esej, ali se na njega potpisala. Narušila je pravilo o tajnosti u tom dijelu ispita, i nije sporno da je time isključila mogućnost da se njen esej pregledava i ocjenjuje. No, nije li se moglo njenom eseju dodijeliti nula bodova, jer mu je uredno pristupila, baš kao i svima onima koji su se pojavili na tom dijelu ispita i predali prazan (nepotpisani) papir? U takvom slučaju, ocjenjivao bi se samo njezin test iz jezika i književnosti kojemu tajnost nije narušena, jer se pisao neovisno, drugoga dana. Ukoliko je na njemu skupila dovoljno bodova za prolaz iz hrvatskog jezika, nije li trebala uspješno maturirati, baš kao i njeni kolege koji nisu bili uspješni u pisanju eseja, dapače, nisu se niti potrudili napisati ni jedno slovo?
Kako to čelnim ljudima obrazovnog sustava nije jasno?
U konačnici, ne bi li od prosvjetnog sustava bilo za očekivati da će u svakom individualnom slučaju nastojati ići na ruku maturantima, ukoliko to pravila dopuštaju? A u ovom slučaju, pravila to apsolutno dopuštaju. Nije sporno da stavljanjem potpisa na ispit, isključuješ taj ispit iz postupka ocjenjivanja, i ne možeš na njemu osvojiti niti jedan bod. Ako se radi o ispitu iz matematike, jasno je da ne možeš uspješno položiti taj ispit ako ne osvojiš dovoljan broj bodova, jer postoji bodovni prag kojeg moraš prijeći. Isto je i ako to učiniš na bilo kojem drugom ispitu iz bilo kojeg predmeta, za kojeg postoji bodovni prag prolaznosti. No, esej iz hrvatskog, prema pravilima koja sada vrijede, nema prag prolaznosti, potrebno mu je samo pristupiti. To je maturantica učinila. U ovom slučaju ne radi se o zaobilaženju pravila, već njihovoj primjeni u interesu djeteta.
Zabrinjavajuće je kako to čelnim ljudima krovnih institucija u obrazovnom sustavu nije jasno. Jesu li to uopće prosvjetni radnici?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
