Nakon što je ministar uprave Lovro Kuščević predstavio izvješće tvrtke APIS i Ministarstva, prema kojem nije prikupljeno dovoljno potpisa za održavanje referenduma, o svemu je za Novu TV govorio ustavni stručnjak Matom Palićem.
“Potpisi su kvalificirani na metodološki različite načine. Za neke razloge koji diskvalificiraju potpise naveden je točan broj, dok postoji skupina od 30.000 potpisa koja obuhvaća više kriterija istovremeno. U izvješću bi za svaki pojedini razlog trebao biti naveden točan broj potpisa. Time bi izvješće bilo dovoljno detaljno te bi sve skupa bilo transparentnije, ako se u obzir uzme činjenica da ministar Kuščević nije dopustio promatračima inicijativa da prisustvuju provjeri. Pravo na uvid imaju sada kad je gotovo“, kazao je Palić.
Ustavni stručnjak ističe i brojne manjkavosti Zakona o referendumu.
„Mi nemamo formalno propisane kriterije po kojima je neki potpis pravovaljan, a neki drugi nije. Posljedica je toga da se pravila stvaraju u hodu, i to nakon što su potpisi predani. To je, da se izrazim sportskim rječnikom, kao da se nakon utakmice odredi koji rezultat donosi pobjedu“, rekao nam je Palić.
Uz izmjene samog zakona, ističe, trebalo bi pristupiti i izmjenama Ustava u dijelu koji se odnosi na referendum.
„Po uzoru na uređene demokratske države trebalo bi propisati one teme o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Također, zakonom nisu propisani nikakvi rokovi, osim da se potpisi prikupljaju dva tjedna. Nema roka u kojem Sabor traži provjeru od Vlade, to jest maksimalnog perioda koliko sama provjera može trajati. Nije definirano ni koliko Sabor ima vremena da se nakon primitka potpisa obrati Ustavnom sudu, ako želi provjeriti je li pitanje usklađeno s Ustavom. Kad Ustavni sud zaključi da su ispunjene pretpostavke za održavanje referenduma, nema ni roka dokad Sabor mora donijeti odluku o njegovu održavanju“, kaže Palić.
Na pitanje koji su daljnji koraci koje referendumske inicijative sada mogu poduzeti, Palić odgovara da je riječ o pitanju nadležnosti te se treba utvrditi hoće li o eventualnom osporavanju točnosti izvješća odlučivati Upravni ili Ustavni sud.
„Sabor je, bez obzira na to što je broj potpisa prema izvješću nedovoljan, dužan obratiti se Ustavnom sudu sa zahtjevom da se on izjasni o tome jesu li ispunjene pretpostavke za održavanjem referenduma. Jedino tijelo koje može reći je li broj potpisa dovoljan i je li pitanje u skladu s Ustavom jest Ustavni sud. Kada primi takav zahtjev, Sud na njega mora reagirati u roku od 30 dana. Sud će vrlo vjerojatno utvrditi da je broj potpisa nedovoljan, pa neće odlučivati je li pitanje ustavno, iako bi bilo dobro da to svejedno napravi da se prevenira neka buduća referendumska inicijativa koja bi sadržajno bila slična“, kaže Palić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
