Dr. sc. Šterc o dubrovačkoj studiji: ‘Djeca su nositelj razvojne budućnosti Hrvatske’

Foto: Fah

Dr. sc. Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo te voditelj Studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, autor je demografske studije Dubrovnika koja bi uskoro trebala na javno savjetovanje.

“Racionalna demografska politika znači razumijevanje značenja ljudske populacije u svemu, prihvaćanje djece kao nositelja razvojne budućnosti, pomak problematike iz svjetonazorskih, političkih, religijskih i inih pitanja prema ukupnim razvojnim, prihvaćanje novog vremena i svijest o poticajnom pristupu bračnosti, rodnosti, starenju i slično u funkciji ukupnog razvoja. Racionalna demografska politika znači procjenu važnosti razvojne budućnosti prema zadovoljavanju samo sadašnjosti, uvažavanje hrvatskog iseljeničkog bogatstva, procjenu mogućnosti, gradskih specifičnosti i efikasnosti poticajnih mjera i na koncu provođenje komplementarnih revitalizacijskih modela u razvojnoj funkciji”, kaže Šterc za dubrovacki.slobodnadalmacija.hr

“Novi izazovi koji su pred nama traže i nova rješenja, a u Hrvatskoj i Dubrovniku očekivati nastavak čistom inercijom je već spomenuta iluzija. Koliko modela privlačenja gostiju postoje i jesmo li mi u ovoj krizi primijenili ijedan ozbiljniji? Grad takvog potencijala u ovakvim okolnostima na nacionalnoj razini i s ljudima koji vode hrvatski turizam s amaterskim pristupom i vlastitom prosječnošću mora imati problem. Lokalna će se uprava jednostavnije posložiti od nacionalne i Grad Dubrovnik je tek u trenutnom kriznom razdoblju. Njegova posebnost svjetske razine uvijek ima mogućnost s dobrim nacionalnim i lokalnim upravljanjem valorizirati postojeći potencijal”, pita se Šterc.

Upitan javlja li se u krizama poput ove doista baby boom ili je za očekivati porast broja razvoda, kaže: “Kroz cijelu se povijest pokazalo kako su ratne, pandemijske i epidemijske krize najveći demografski destrukcijski faktori i najave povećanja rodnosti u takvim su okolnostima uvijek samo izraz političkih želja. Politizacija u svemu, a posebno u demografskoj problematici daje nam sliku Hrvatske u kojoj danas niti jedan demografski parametar i trend nisu pozitivni. Kad politička prosječnost shvati njezino značenje i kad se počne oslanjati na projekcijske modele možda se i pokrenu. Jedino ako sve što gledamo nije samo slučajnost.”

Govorio je i o Marinu Strmoti, koji je dao ostavku usred konferencije za novinare.

“Marin Strmota je morao voditi ministarstvo iz puno razloga, a supstitucija obrazovanih i sposobnih osoba sa stranačkim mediokritetskim sljedbeničkim kadrom i dalje ostavlja Hrvatsku na europskom dnu po puno gospodarskih, financijskih i inih parametara. Dominacija političkih odluka temeljenih prevladavajuće na političkom osjećaju u svemu hrvatsko društvo i prostor čini neuređenim, a demografsku i ostalu budućnost čini manje izvjesnom. Ipak ostao je postupak mlade i obrazovane osobe kako odgovoriti prosjeku i zadržati znanstveno dostojanstvo”, kaže Šterc.

“Hrvatski se politički sustav mora naviknuti na različitost mišljenja i pristupa i javnih procjenjivanja, ocjenjivanja i propitkivanja političkih postupaka. Stožer je primarno političko tijelo, a malo je stručnih osoba unutar sustava koje će imati hrabrost izdići struku iznad politike. Koliko je samo političkih usmjeravanja bilo u zadnjih trideset godina hrvatske slobode na koja gotovo i nije bilo reakcije. Nikad mi nije bilo jasno zašto političari uvijek moraju stajati ili sjediti u prvom redu na festivalima i sličnim javnim okupljanjima”, iskazao je svoje mišljenje o Festivalu slobode.

Smatra kako apsolutno ništa nije ozbiljnije napravljeno u smislu povratka hrvatskog iseljeništva ili planskog selektivnog useljavanja za potrebe hrvatskog gospodarstva.

“Selektivan će pristup u migracijskoj i općenito demografskoj politici biti europska realnost, iako su već i sada i najdemokratskije zemlje u tome dosta konzervativne. Slobodnih migracija naprosto nema niti će ih biti iz razloga viđenih u velikim migracijama prema Europi 2015. godine. Demografska su i migracijska politika strateške razine značenja u razvojnom konceptu hrvatskog društva i prostora i moraju biti u temelju nacionalnog razvojnog programa pa je jasno kako interesni pristup rješavanju istih predstavlja tek privremeni nadomjestak radnih potreba. Osim toga, mirno promatranje supstitucije stanovništva bez komplementarno postavljenog modela revitalizacije izravno će utjecati i na sam razvoj. Gospodarski su najrazvijenije zemlje potvrdile temeljem znanstvenih projekcija i korelacija kako nema razvoja u uvjetima depopulacije i prirodnog pada stanovništva”, ističe Šterc.

Usporedba demografske slike Dubrovnika i cijele Hrvatske

“Demografski pokazatelji i trendovi potvrđuju povoljniju demografsku sliku Grada Dubrovnika od Hrvatske u cjelini, no obzirom na oscilirajući prirodni pad stanovništva i relativno veliku starost ukupne gradske populacije, demografski će nastavak uz mirno promatranje procesa poprimiti sva obilježja nacionalne razine. Nikog kome je stalo do gradske budućnosti ne može zadovoljiti ta povoljnost, ali ona svakako predstavlja prednost i potvrđuje revitalizacijski potencijal.

Promjena tipa općeg kretanja stanovništva iz izumiranja u međupopisnom razdoblju 2001.-2011. godine, u tip obnove stanovništva imigracijom nakon 2011. također je potvrda revitalizacijskih mogućnosti i nužnosti primjene poticajne populacijske politike. Oslanjanje samo na stihijski imigracijski revitalizacijski model uz ubrzano starenje ukupne gradske populacije i posebno ubrzano smanjivanje broja učenika srednjih škola, demografsku i ukupnu razvojnu budućnost neće učiniti stabilnom”, pojasnio je Šterc o demografskoj studiji Dubrovnika.

Iznio je podatke o migracijama na dubrovačkom području.

“Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku RH, u razdoblju 2011.-2018. godine grad je Dubrovnik imao pozitivnu i unutrašnju i vanjsku migracijsku bilancu i upravo se po tome najviše razlikuje od nacionalne razine i svih ostalih prostora recentnog iseljavanja. Ukupno se oko 860 osoba u Dubrovnik u tom razdoblju više uselilo, nego što se iselilo. Doseljavanje iz inozemstva kojim se nadoknađuje vanjsko iseljavanje i prirodni pad domicilne gradske populacije u inicijalnoj je fazi i nema obilježja planskog i selektivnog useljavanja, ali ima naznaka intenziviranja”, rekao je.

Dubrovnik ima blagi porast broja rođene djece posljednjih godina.

“Terminološki se ne radi o negativnom prirodnom prirastu, nego o prirodnom padu jer prirast ne može biti negativan, ali na žalost tako se vodi i u službenim državnim statistikama. Najveća je rodnost bila 2006. godine (486 rođene djece), 2012. (487 rođene djece) i 2016. (488 rođene djece), dok se u zadnje tri godine smanjila (2017. na 454, 2018. na 440 rođene pa 2019. opet nešto povećala na 471 rođenih). Prevladavajući je razlog vezan za pozitivnu bilancu unutrašnjih i vanjskih preseljavanja”, pojašnjava Šterc.

Koje poticaje lokalna dubrovačka vlast može osigurati?

“Uvijek su u temelju demografskog rasta gospodarske, radne i stambene pretpostavke, no ne moraju biti i prevladavajuće. Najvažnije je postaviti demografsku problematiku u planske temelje gospodarskog i ukupnog razvoja, shvatiti kako je ljudska populacija najvažniji razvojni faktor u svim djelatnostima, prihvatiti djecu kao stvarnog nositelja budućnosti, procijeniti gradske proračunske mogućnosti i prihvatiti poticaje prema demografskoj problematici kao ulaganja u razvojnu budućnost, a ne kao socijalni program.

Gradskoj je upravi sukladno demografskim potrebama predloženo niz financijskih, stambenih, stipendijskih, komunalnih, radnih, predškolskih, školskih, pravnih, poreznih, socijalnih i ostalih mjera, a po procjeni gradskih proračunskih mogućnosti i gradskih posebnosti izabrat će se najvažnije već primijenjene i s vidljivim rezultatima u drugim lokalnim sredinama. Izravni financijski poticaji koje spominjete uvijek su početak primjene i više pokazuju pozitivan pristup, nego što rezultiraju bitno povećanom rodnošću”, odgovara.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr