Drugi tjedan neradne nedjelje u Hrvatskoj: Koje su reakcije trgovaca, a koje građana?

Foto: Thinkstock

Prošle nedjelje, 3. svibnja radnici u trgovinama proveli su prvu nedjelju nakon dugo vremena sa svojim obiteljima umjesto na poslu. Posljedica je to odluke Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu koji je povodom pandemije koronavirusa donio odluku da nedjeljom i blagdanima neće biti dozvoljen rad trgovinama osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama.

Radnici u Hrvatskoj koji rade u trgovinama, njih 180 000, većinom žena, danas po drugi puta imaju slobodan dan u tjednu koji mogu provesti sa svojim obiteljima otkad je stožer uveo nove mjere.

“Jako, jako sam sretna”

Blagajnica Sandra Marinić na blagajni je već 30 godina, svaka druga nedjelja za nju je radna, a prošlog tjedna komentirala je prvu neradnu nedjelju.

“Evo danas se kuha juha za moju obitelj, pečemo meso i odmaramo. Kad ručamo ići ćemo malo prošetati negdje u prirodu s psom i odmoriti se”, kazala je za RTL.

Dok se kuha ručak za njenu četveročlanu obitelj, sa suprugom može u miru popiti kavu. On je oduševljen. “Odlično. Nakon dosta godina što je radila nedjeljom. Kad je nema mi je dosadno”, poručio je Sandrin suprug Tomislav Marinić.

“Ne znam koliko sam nedjelja odradila, ne znam im ni broja, nekad svaka druga, nekad svaka treća, a prije toga je bilo da se ne radi, ja sam bila i u takvim uvjetima. Tako da je mislim da je super ovo da budemo s obitelji i odmorimo”, rekla je Sandra Marinić.

Mama Martina Radek, trgovkinja iz Samobora, također je umjesto s kupcima dobila priliku družiti se s obitelji.

“Današnji dan dan ću provesti s obitelji u prirodi s djecom i konačno zajednički obiteljski ručak. Jako, jako sam sretna, ujutro sam se probudila u miru, popila kavu, djeca se probudila, zajedno isplanirali dan. Nezamjenjivo”, poručila je.

Nezamjenjivo je druženje s mamom. “Super je što je mama u nedjelju doma. Najviše me veseli igranje”, kazala je Tea Radek, Martinina kćer.

Većina birača svih stranaka za neradnu nedjelju

Agencija Promocija plus istražila je što hrvatski građani misle o toj zabrani. Više od 60 posto smatra da treba ozakoniti trajnu zabranu rada trgovina nedjeljom i kada pandemija završi! Pri tome je za ovu opciju najveći postotak birača svih vodećih stranaka, pa i onih oporbenih. Manje od 20 posto priželjkuje da trgovine ne rade samo dok traje pandemija, dok nešto iznad 15 posto ispitanika želi da se mjera ukine odmah i da trgovine ponovno rade nedjeljom, objavio je RTL u subotu.

Među onima koji su za ukidanje zabrane rada nedjeljom najviše ih se poziva na ekonomsku krizu zbog koje ljudi trebaju raditi, a ne da im se brani rad, dok nešto iznad 18 posto smatra da će otvaranje rada trgovina nedjeljom smanjiti pritisak na trgovine subotom.

Ustavni sud i druge države EU

Podsjetimo, za razliku od većine država unutar EU, hrvatski radnici moraju raditi i sedmi dan u tjednu koji je plaćen tek nekoliko kuna više. Većina trgovačkih lanaca želi neradnu nedjelju na način da bude jednako regulirana za sve, a u zabrana rada nedjeljom predmet rasprava u javnom prostoru već nekoliko godina.

>Dr. sc. Mato Palić: ‘Zabrana rada nedjeljom je u skladu s Ustavom’

Naime, Ustavni sud je već dvaput ukidao zabranu rada nedjeljom jer razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi, a ne zato jer je neradna nedjelja po sebi protuustavna. Rad nedjeljom uz neke izuzetke brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Norveška i Luksemburg, a uz Norvešku točno propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Slovenija, Nizozemska, Španjolska… Italija, također, ima ograničenja za rad nedjeljom, a izvan EU u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom.

U ime obitelji tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju

Još 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/RTL