U nedjelju, 26. svibnja u Hrvatskoj će se održati izbori za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu. U cijeloj Europskoj uniji izbori će se održavati u razdoblju od 23. do 26. svibnja.
Biramo 12 predstavnika, ali dok Velika Britanija ne izađe iz EU imat ćemo ih 11
Svi punoljetni građani Republike Hrvatske koji izađu na izbore birat će 12 hrvatskih predstavnika u Europskom parlamentu. No, u trenutku početka parlamentarnog saziva Hrvatska će umjesto 12 imati 11 predstavnika u Europskom parlamentu. Naime, ovih je dana Britanija s EU dogovorila odgodu Brexita do 31. listopada. To znači da će u početku saziva Europskog parlamenta Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje biti država-članica Europske unije. I Velika Britanija će, dakle, morati održati izbore za svoje predstavnike u Europskom parlamentu.
Izlaskom Velike Britanije Hrvatska će dobiti jednog zastupnika više, dakle, imat će ih 12.
Ponoćni dogovor u Bruxellesu: Odgoda Brexita do 31. listopada, Britanija mora na europske izbore
Što za europske izbore i hrvatske zastupnike znači odgađanje Brexita do 31. listopada?
U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih izlaskom Velike Britanije biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, među njima i Hrvatska, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije.
Glasovanje – zaokruživanje liste i jednog preferiranog kandidata, cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica
U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske.
Birač može glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću može označiti i jednog kandidata kojemu želi dati prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.
Birači biraju između 33 ponuđene liste
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović raspisala je 26. ožujka izbore za Europski parlament, a rokovi za prijavu kandidacijskih lista trajali su od 27. ožujka do 9. travnja.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Predsjednica RH raspisala izbore za Europski parlament: Počinju teći rokovi
Pravo predlaganja stranačkih lista za europske izbore imale su sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajednička lista više stranaka, te birači kroz nezavisne liste.
Stranke nisu morale prikupljati potpise, dok su birači za pravovaljanost prijedloga liste trebali prikupiti najmanje 5000 potpisa birača. Prijedlozi lista morali su se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku dva tjedna od dana raspisivanja izbora.
U tom su se roku Državnom izbornom povjerenstvu prijavile 33 liste. DIP je nakon toga pregledao sve kandidature te na sjednici 10. travnja 2019. donio odluku o pravovaljanim kandidacijskim listama i zbirnoj listi za izbora članova u EP. Kandidacijske liste možete pogledati u nastavku.
Loading...
Danom objave ove zbirne liste službeno je započela izborna promidžba, koja traje do 24 sata prije dana održavanja izbora, dakle do 24. svibnja 2019. do 24,00 sata.
Izbori za europski parlament: prijavljene 33 liste, osam više nego prije pet godina
Marijana Petir za Narod.hr: ‘U samo dva dana sakupili smo 11.361 potpis. To je čudo!’
Posljednji izbori bilježe malenu izlaznost – hoće li sada biti veća?
Posljednji izbori za EP održani su 25. svibnja 2014. i na njih je, nažalost, izašlo malo birača, tek četvrtina.
HDZ izglasao zakon koji im omogućava financiranje za dodatnih 2,5 milijuna kuna!
Podsjetimo, uoči ovih izbora HDZ-ova vladajuća većina izglasala je u Saboru Zakon o financiraju izborne promidžbe kojim se omogućava izbornim sudionicima da u predstavljanje biračima umjesto ranijih milijun i pol kuna, ulože četiri milijuna iz državnog proračuna.
Donošenje ovakvog Zakona žestoko je kritizirao Most nezavisnih lista, čiji su zastupnici predložili čak 888 amandmana. Stoga je saborska sjednica trajala 38 sati, koliko je trebalo za izjašnjavanje o amandmanima. Tijekom punih 38 sati Mostovi su zastupnici neumorno sjedili u Sabornici i obrazlagali predložene amandmane, a također su pozvali predsjednicu da prije završetka sjednice donese odluku o raspisivanju izbora jer bi time započeli teći rokovi za prijavu lista. Zakon koji bi bio donesen nakon raspisivanja ne bi se mogao odnositi na te izbore.
No, to se dogodilo, a vladajuća je većina nakon 38-satne sjednice izglasala ovaj zakon, tzv. “Lex Kušćević”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
