Danas, 22. lipnja, na neradni dan, mnogi će radnice i radnici u trgovinama morati raditi te im neće biti moguće provesti vrijeme sa svojom obitelji. Većina trgovina, iako će neke imati skraćeno radno vrijeme, bit će otvorena.
> Hoće li se uvesti neradna nedjelja: ‘To je dan za odmor i obitelj’
U nastavku izdvajamo koje će trgovine raditi.
Lidl
Većina poslovnica radit će od 8 do 14 sati ili od 8 do 18 sati. No, neke će raditi i duže, do 21, ili čak do 23 sata. Detaljan popis pogledajte na stranicama Lidla.
Kaufland
Većina Kauflandovih trgovina radit će čak do 21 sat. Detalje radnog vremena pojedinih trgovina pogledajte na Kauflandovim stranicama.
Konzum
Neke Konzumove trgovine bit će zatvorene, neke će raditi po skraćenom radnom vremenu, dok će neke biti otvorene cijelog dana. Radno vrijeme pogledajte na njihovim stranicama.
Spar i Interspar
INTERSPAR hipermarketi radit će prema redovnom radnom vremenu (prema rasporedu za radni dan). SPAR supermarketi radit će skraćeno. Detalje pogledajte na njihovim stranicama.
Plodine
Plodine će u utorak biti otvorene prema nedjeljnom radnom vremenu.
Arena Centar, Avenue Mall
Iz Arena Centra u Zagrebu poručili su da trgovine na 22. lipnja rade prema redovnom radnom vremenu.
Avenue Mall u Zagrebu također će biti otvoren cijeli dan, iako neke poslovnice neće raditi. Detalje pogledajte ovdje.
Tommy
Trgovina lanca Tommy, koje se većinom nalaze na obale radit će različito. Tek poneke ne rade, neke rade skraćeno, a neke će raditi cijeli dan. Detalje pogledajte ovdje.
UiO još je 2017. uputila Saboru prijedlog Zakona – zašto Sabor nije reagirao u propisanom roku?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji još je u ožujku 2017. uputila u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o radu po kojemu bi radnici mogli sami birati žele li raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, dobili 50% veće dnevnice.
Sukladno saborskom Poslovniku predsjednik Odbora za rad trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru. No, tadašnji predsjednik, Mirando Mrsić to nije učinio, a isto tako ni njegov nasljednik, SDP-ov Gordan Maras. Usprkos odredbama Poslovnika sve do danas saborski se Odbor nije se izjasnio o ovom prijedlogu.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%, međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Spomenutim nedjelovanjem i ignoriranjem prijedloga poput onog udruge U ime obitelji najviše su oštećene radnice i radnici koji su prisiljavani raditi nedjeljom i blagdanom, de facto bez da su za to plaćeni.
Znači li uvođenje neradne nedjelje zaista gubitak za poslodavce?
Bivša europarlamentarka Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90% građana za uvođenje neradne nedjelje.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87% građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46%.
Nedjeljom kupuje 53% građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12%). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.
Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21%.
Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.
Sever: ‘Nedjelja je najmanje posjećen dan u trgovinama’
Podsjetimo, prošle godine na početku pandemije, Stožer civilne zaštite uveo je zabranu rada trgovina nedjeljom, ali samo na određeno vrijeme.
“Tražimo od Vlade RH ponajprije da pokaže da ovo nije samo predizborni trik nego da je doista opredijeljena zabraniti rad trgovina nedjeljom i blagdanom pa neka to napravi zakonskim prijedlogom prije raspuštanja sabora”, rekao je tada Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za RTL.
Plenkovićeva je vlada u predizbornoj kampanji najavljivala neradnu nedjelju, no ona još uvijek nije uvedena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
