Novi model oporezivanja nekretnina izazvao je negodovanje među građanima, a nezadovoljstvo je u dijelu javnosti potaknula i najava uvođenja građevinske rente.
Nema uvođenja novih nameta ni novih poreza, poručio je jutros u emisiji “U mreži Prvog” ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević.
Porez na nekretnine: Što će se sve oporezivati?
Rekao je da je riječ o tome da se nekadašnja komunalna naknada transformira u porez na nekretnine. Rastumačio je i poreznu rentu te doprinos za gradnju komunalne infrastrukture, koji su nekada bili sjedinjeni u komunalnom doprinosu koji se plaćao pri ishođenju dokumenata za gradnju. On je sada podijeljen na te dvije stavke – rentu i doprinos za gradnju komunalne infrastrukture kako bi se izbjeglo da građani koji grade u području koje je već komunalno i infrastrukturno opremljeno ne plaćaju izgradnju infrastrukture u nekom drugom dijelu naselja. Zbroj tih dviju naknade ne smije biti veći od onoga što je danas komunalni doprinos, kazao je.
Porezom na nekretnine Vlada napada zadnju ‘ušteđevinu’ većine građana
Udruga poreznih obveznika „Lipa“ pozvala je građane da izraze svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine potpisivanjem peticije na www.manjiporezi.hr/peticija, a koju je potpisalo već oko 40 tisuća građana u samo nekoliko dana.
“Porezna presija u Hrvatskoj je previsoka te smatramo da nema prostora za uvođenje novih nameta građanima. Od svojeg osnutka zalažemo se za manje porezno opterećenje građana i pojednostavljenje poreznog sustava”, navode u priopćenju.
Vlada je tvrdila da će komunalna naknada od 1. siječnja 2018. prerasti u porez na nekretnine, ali sada se u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu, za koje je javno savjetovanje nedavno završeno, pojavljuje novi namet – građevinska renta. Kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunalnu naknadu, porez na nekretnine predstavlja potpuno novi namet za porezne obveznike.
Evo što o građevinskoj renti stoji u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu:
Članak 92.
(1) Građevinska renta je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja građevine ili za izgrađenu građevinu.
(2) Građevinska renta je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi samo za financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture.
Cijeli nacrt prijedloga zakona pogledajte OVDJE.
Lipa podsjeća da uvođenje poreza, za razliku od dosadašnje komunalne naknade, donosi i novi izračun – osnovica za porez nadopunjuje se procjenom vrijednosti nekretnine temeljem godina gradnje/rekonstrukcije, odnosno stanja. Kad svemu rečenom dodamo opću sklonost politike da jednom uvedenom porezu tijekom godina poveća poreznu stopu, naše odlučno NE ovom novom nametu ne može biti jasnije.
88% hrvatskih građana živi u vlastitom stambenom prostoru, stoga će ovaj porez pogoditi najšire slojeve stanovništva. Nemogućnost plaćanja novih troškova izbacit će na tržište brojne nekretnine, što će za posljedicu imati pad vrijednosti nekretnina i ukupnog bogatstva građana. Isto tako, posljedica ovog nepravednog poreza bit će i pad aktivnosti u građevinskom sektoru koji je tek ove godine počeo pokazivati znakove oporavka nakon katastrofalnog potopa koji je doživio izbijanjem krize.
Nadalje, porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka građana, jednom u trenutku ulaganja u kupnju, gradnju i održavanje nekretnine, ponajviše kroz PDV i porez na dohodak, a drugi puta kroz porez na nekretnine. Budući da je porez godišnji i ponavljajući, on predstavlja opterećenje vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike, i tako u nedogled.
Izvor: narod.hr/hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.