Dr. sc. Ljiljana Zmijanović, kandidatkinja koja usprkos znanstvenoj karijeri i iskustvu nije izabrana za ravnateljicu NP Krka, gostovala je na N1 i detaljno progovorila o onome što se dogodilo. Dr. sc. Zmijanović bila je jedina doktorica znanosti među šestero kandidata s prijašnjim iskustvima, a ujedno je i nezaposlena braniteljica.
Priča je višeslojna, prijavili ste se za mjesto ravnateljice NP Krka, doktorica ste znanosti, a doktorirali ste na temi integralno održivo upravljanje zaštićenim područjima. Jeste li bili iznenađeni kad nisu prepoznali vaše iskustvo?
Naravno da sam bila iznenađena i razočarana, smatrala sam da će kriteriji biti isključivo kriteriji stručnosti. Moj doktorski i magistarski rad bavi se Nacionalnim parkom Krka. Usto, kao rukovoditeljica sam radila 12 godina u NP Krka, imam 15 objavljenih međunarodnih recenziranih znanstvenih radova i 3 međunarodne nagrade i smatrala sam da će se te kompetencije biti uzete u obzir.
Što ste dobili kao povratnu informaciju nakon završenog natječaja?
Saznala sam isto kao i hrvatska javnost, iz medija, da je odabir bio na temelju entuzijazma, dojma. Meni je to neprihvatljivo i zato smatram da nije niti entuzijazam niti dojam relevantan da bi se na osnovu njega mogao izvršiti odabir, smatrala sam da su znanstvene i stručne reference trebale biti kriterij odabira kandidata. Da se prijavio netko s kompetencijama sličnima mojima, ja bih se povukla s natječaja, ali to se nije dogodilo.
Podnijeli ste i tužbu?
Pouka o pravnom lijeku nalaže da se podnosi tužba Upravnom sudu. Nadležan je Upravni sud u Splitu, a usto sam predložila zahtjev za provođenjem nadzora Ministarstva uprave.
Prema dostupnim informacijama, odabrana kandidatkinja ima nižu razinu stručne reference od vas.
Isti uvjeti bi trebali označavati točno određeni kriterij, da se u obzir uzme stručna sprema. Je li relevantnija stručna sprema diplomiranog ekonomista ili doktora znanosti iz područja upravljanja zaštićenim područjima. Ako, pak, raspravljamo o radnom iskustvu, onda ćemo reći da ja imam 12 godina rukovodećeg iskustva upravo u menadžmentu Nacionalnog parka Krka.
Koji je tijek žalbe?
Po uputi o pravnom lijeku, moguć je uvid u natječajnu dokumentaciju. To mi je ministarstvo dozvolilo i ja sam izvršila uvid, ali nije mi dozvoljeno da ja materijalno dobijem koncepciju i drugu natječajnu dokumentaciju nego sam ispunila zahtjev i nakon dva prigovora sam na kućnu adresu dobila koncepciju.
Koliko vidimo, markerima je obilježen veći dio teksta.
Ja sam markerom obilježila one dijelove teksta koji su naprosto prepisani, iz statuta, općih akata ustanova i prepisani iz planskih dokumenata, dakle, doslovno su prepisani.
Na jednom je mjestu navedeno i krivo ime ministarstva.
Citiram, “javna ustanova NP Krka u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, koje upravlja Nacionalnim parkom Krka.”
To je stari naziv?
Da, vjerojatno iz razloga što dokument iz kojeg se prepisivalo datira iz vremena kad se ministarstvo tako zvalo.
U koncepciji se spominje i povjerenstvo za popis imovine.
Ona je isto iz planskih dokumenata, ali u koncepciji rada i razvoja ustanove NP Krka govoriti o radu popisa imovine koji je uobičajen i koji se provodi svake godine i to elaborirati je neumjesno.
Na zaglavlju svake stranice nalazi se nešto kao memorandum Nacionalnog parka. Koliko je uobičajeno da se piše na memorandumu ustanove?
Već od prve stranice je vidljiv službeni znak NP Krka, koji podliježe zakonskom propisu korištenja znaka i žiga bilo koje ustanove. Na svakoj sljedećoj stranici je službeni znak. To bi trebalo pojasniti, otkud bilo kojem kandidatu pravo korištenja službenog logotipa.
Obojali ste i dijelove koji su kopirani iz statuta, plana upravljanja, zakona, sve do posljednje stranice imamo dokumente koji su originalno dio nekog drugog dokumenta.
Upravo tako.
Zadnja stranica jedina nije označena, a ona je originalni materijal, piše rečenica da očuvanje prirode i čovjekovog okoliša predstavlja najveće vrednote i temelj Ustava.
Svakom čitatelju na volju da to razumije i shvati kako želi, međutim članak 3 Ustava Republike Hrvatske kaže – očuvanje prirode i čovjekova okoliša između ostalog predstavlja najveće vrednote i temelje Ustava. Stojim pri tom da mi je ovaj rad donio učenik srednje škole, ovako loše prepisan, ja bih vratila to na doradu.
Čuli smo i od ministra Ćorića i od Kuščevića tezu da se gospođa Slavica najbolje pripremila za to. Kuščević je rekao da je to dokaz da se uzma najsposobnije u ovoj administraciji. Je li to uhljebljivanje?
Ovo jest uhljebljivanje na prvu, ali ovo ide i i korak dalje od uhljebljivanja. Ovdje se radi o upravljanju javnim dobrom, strateškim javnim dobrom, i to vodnim blagom, osoba koja je donijela ovakvu koncepciju odgovarat će ili bi trebala za budući tijek upravljanja Nacionalnim parkom za onaj model upravljanja koji će se provoditi u budućnosti.
Pokazali ste i svoju koncepciju. Inzistirali ste na problemima koji trenutno muče NP Krku, rekli ste da je model upravljanja neodrživ.
Da. Ja sam u proteklih 10 godina istraživala model upravljanja NP Krka i to u doba kad su se smjenjivali različiti ravnatelji. Došla sam do saznanja da je model upravljanja neodrživ.
Što treba mijenjati?
Ono što treba mijenjati – poštovati i znati uopće naći model kako koristiti znanstvene spoznaje, a u konkretnom slučaju, prihvatni potencijal, koji za Krku ima svoj izračun, ono se posebnom metodologijom proširuje, treba prihvatni kapacitet uopće znati kao promjenjivu veličinu. Ne donose se prave upravljačke mjere, nedostaju one mjere koje bi mogle slijediti mjere Instituta Ruđer Bošković. Ja sam jasno i otvoreno rekla da bivši ravnatelj Krešimir Šakić provodi neodrživ model za upravljanje i to sam jasno navela u svojoj dokumentaciji. Ova mjera stavljanja brojčanika je loša mjera. Postoje ekonomski modeli kojim se rješava taj problem, samo ih treba pratiti i razumjeti te mjere.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
