U Narodnim novinama objavljena su posljednja dva predmetna kurikula, onaj za povijest te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, po kojima će se od predstojeće jeseni održavati nastava u svim hrvatskim školama. Tim povodom Radovan Fuchs dao je intervju za Slobodnu Dalmaciju.
(VIDEO) Novi kurikul povijesti izazvao raspravu: ‘Zaiskrilo’ između Budaka i Nazora u ‘Otvorenom’
O turbulentnim zadnjim mjesecima u kojima su se dovršavali kurikulni dokumenti, a koje su, među ostalim, obilježili prijepori oko kurikula povijesti te hrvatskog jezika i izostanka pojedinih lektirnih naslova zbog čega je zaiskrilo i u vladajućoj koaliciji, sa Slobodne Dalmacije razgovarali su s Radovanom Fuchsom, posebnim premijerovim savjetnikom i koordinatorom Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikulnu reformu, koji je koordinirao procesom dorade kurikulnih dokumenata u posljednjih godinu dana. Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, trenutačno pomoćnik ravnateljice Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, ne krije zadovoljstvo dovršetkom rada na kurikulnim dokumentima.
U nastavku prenosimo neke dijelove intervjua iz Slobodne Dalmacije.
“Zadovoljan sam kvalitetom tih dokumenata s obzirom na iznimno kratke rokove koji su bili postavljeni pred stručne radne skupine. Da me ne biste pogrešno razumjeli, kurikuli uvijek mogu biti bolji, ali s obzirom na okolnosti i rokove u kojima su dorađivani ti su dokumenti u ovom trenutku najbolji mogući i prilagođeni su odgojno-obrazovnom sustavu kakav imamo u Hrvatskoj. Naravno, ti će se kurikuli moći s vremenom revidirati u skladu s rezultatima vrednovanja i novim spoznajama, ali to svakako neće biti dva puta godišnje” – kaže Fuchs.
Hoće li HNS-ova ministrica Divjak posrnuti na kurikulu Povijesti i kurikulu Hrvatskog jezika?
Na pitanje jesu li se u izradi novih dokumenata vodili iskustvima iz ovogodišnje, eksperimentalne faze tzv. “Škole za život”, Fuchs odgovara da nisu jer još ne postoje rezultati vrednovanja eksperimentalnog programa.
SD: Najžešće kritike pretrpjela je inačica kurikula povijesti koju je izradila “vaša” stručna radna skupina, a nekim je rješenjima u njoj bila nezadovoljna i ministrica Blaženka Divjak pa ju je poslala u treće javno savjetovanje. Ta je inačica, uz određene korekcije, na kraju ipak usvojena. Jesu li ideološke podjele u nas toliko jake da ih je nemoguće zaobići i u školama ili je u pozadini nešto drugo?
– “Nema smisla sada govoriti o onome što je iza nas. Najvažnije je da je određeni konsenzus postignut te da je kurikul povijesti donesen. A što se tiče, kako tvrdite, povišenih tonova, do njih je prema mom mišljenju došlo jer jedna skupina ljudi uporno pokušava nametnuti svoje viđenje stvari i to vrlo isključivo – ili naše ili ništa. To je za mene neprihvatljivo a koliko vidim takav način rada, na sreću, neprihvatljiv je i većini u hrvatskom obrazovnom sustavu što najbolje dokazuje upravo netom usvojeni kurikul povijesti.”
SD: Mislite na kritike koje su dolazile od strane Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, među kojima su i članovi bivše radne skupine koja je donijela izvorni kurikul povijesti, profesori Snježana Koren i Neven Budak? Jeste li kontaktirali s njima? Njihov kurikul na koncu “nije prošao”.
– “Jesam, razgovarao sam s vrlo velikim brojem ljudi jer svi koji me poznaju znaju da sam maksimalno uključiv i da ne volim zauzimati tvrde stavove i lomiti stvari preko koljena, a da pri tom nisam saslušao ključne aktere te njihove argumente i mišljenja. Uvijek u svakom poslu pokušavam, koliko god je to moguće, u danom trenutku pomiriti mišljenja suprotstavljenih strana i jako mi je žao što je određena skupina stručnjaka povjesničara komunicirala isključivo ultimatumima. To za mene nikada nije bilo, niti će biti, prihvatljiv način rada.”
Prof. dr. sc Ante Nazor: Igre bez granica – kurikul nastave povijesti
O ministričinom imenovanju dr. Grgina, člana HNS-a u radnu skupinu za povijest: “Ljude ne treba dijeliti po stranačkoj pripadnosti”
Na pitanje je li mu sporno što je ministrica u proširenu radnu skupinu za povijest imenovala i prof. Borislava Grgina s Filozofskog fakulteta, koji je i član HNS-a, Fuchs odgovara da ljude ne treba dijeliti s obzirom na članstvo u političkim strankama, već da ih treba vrednovati po njihovoj stručnosti.
SD: U konačnoj verziji kurikula povijesti koji je izradila “vaša” radna skupina Domovinski je rat jasno određen kao rezultat velikosrpske agresije, a ne građanski sukob, Holokaust se navodi u kontekstu kvislinškog režima NDH. Smatrate li da se temama poput Domovinskog rata, koja će ubuduće biti obvezna, zapravo učenike opet zasipa gradivom kakvo je nekad bilo vezano za NOB?
– “Ono kroz što je hrvatska država prošla kako bi postigla neovisnost, slobodu i međunarodno priznanje je svakako tema koju budući naraštaji moraju znati i nikako ne bi smjeli zaboraviti. Domovinski rat je apsolutno tema koju je potrebno sasvim jasno i nedvojbeno obraditi. Tema Domovinskog rata, koji je temelj suvremene Republike Hrvatske, ovim se kurikulom jasno stavlja u kontekst obrambenog ratovanja što je u skladu sa saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu. Ne želim vjerovati da u Hrvatskoj postoje ljudi koji učenje o Domovinskom ratu smatraju bespotrebnim “zasipanjem“ gradivom. Ne postoji niti jedna država u svijetu koja nije ponosna na svoju nacionalnu povijest, a pogotovo na onaj dio koji je bit njezine samostalnosti i suverenosti te kojoj sukladno tome ne posvećuje adekvatan prostor u kurikulima povijesti.”
SD: Ministrica Divjak imala je primjedbe da u prvotnoj verziji “vaša” radna skupina nije adekvatno obradila temu Holokausta. Je li rješenju koje je usvojeno u konačnoj inačici kurikula povijesti, a gdje se Holokaust stavlja u kontekst zločina protiv čovječnosti, pridonio i vaš susret s Robertom Williamsom, zamjenikom ravnatelja američkog Ureda za međunarodne poslove u Memorijalnom muzeju holokausta u SAD-u?
– “Ne bih želio govoriti kako je došlo do ministričine izjave i tko joj je dao informacije na temelju kojih je dala takvu izjavu, ali i ranija verzija kurikula “moje“ radne skupine, kako je vi nazivate, sasvim je jasno i nedvojbeno obrađivala Holokaust. Dr. Wiliamsu sam donio izvatke iz prve i druge inačice kurikula na mjestima na kojima se obrađivao Holokaust, prevedene na engleski jezik. Njemu kao poznavatelju različitih koncepata pisanja kurikula bilo je potpuno prihvatljivo ono što je stajalo u drugoj inačici koju je izradila “moja“ radna skupina i bio je mišljenja da je ta inačica puno bolja od izvorne koju je izradila Koren/Budakova skupina. U novom kurikulu, dakle ovoj trećoj inačici, još je detaljnije obrađena tema Holokausta tako da mislim da nikome dobronamjernome ne može ništa više biti sporno.”
SD: Zašto je radna skupina za hrvatski jezik propustila u javnu raspravu poslati prošireni popis lektire za izborno čitanje i bez suvremenih pisaca?
– “Moramo biti sasvim jasni. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u javnu raspravu uputilo kurikul bez takvog popisa. Unatoč tome radna skupina koju je predložio ERS dostavila je takav popis za gimnazije Ministarstvu. Za osnovne škole to nije bilo moguće jer je drugačiji koncept obrade književnosti. Zbog čega Ministarstvo nije prihvatilo taj popis, ne mogu vam odgovoriti, jednako kao što ne mogu govoriti o tome kakav će biti novi popis izbornih djela prema modelu predlaganja lektirnih naslova od strane učitelja i nastavnika.”
Fuchs je odgovarao i na pitanje o kritikama da od “cjelovite kurikulne reforme” nije ostalo ni “c” ni “k” ni “r” rekavši da su kurikuli uspješno obnovljeni i modernizirani, no da je to tek manji dio posla reforme.
Na pitanje treba li mijenjati Strategiju obrazovanja koju je usvojio Hrvatski sabor, Fuchs odgovara:
“Ona će se sigurno morati mijenjati, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što u njoj nigdje, pa ni u naslovu, ne piše za koje je razdoblje izrađena. Strategije se ne pišu s neograničenim rokom trajanja kao što je to ovdje slučaj.”
Fuchs je također bio upitan i o produljenju trajanja osnovne škole na devet godina te prigovor da Hrvatska, uz Srbiju, ima najkraću osnovnu školu u Europi.
“Budimo realni, čak i ako ukalkuliramo sadašnji drastičan pad broja upisanih učenika, jedna godina više u trajanju osnovne škole na papiru u stvarnosti nosi ogromne organizacijsko-prostorno-kadrovske i financijske promjene.
Da kažem to sasvim jednostavno – često je lakoća donošenje odluke obrnuto proporcionalna teškoći realizacije te odluke. Da bismo bili u stanju donositi odluke koje će biti dugoročne i održive moramo jako dobro biti upoznati sa sustavom financija, državne uprave, lokalne samouprave i sustava obrazovanja.” – kazao je, među ostalim, Radovan Fuchs.
Cijeli intervju pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
