Galić: Svaka kriza u europskoj politici se predrastično doživljava, kao da je gripa

Foto: Snimka zaslona

Što čeka Italiju nakon ostavke premijera Renzija? Tko bi ga mogao naslijediti? Kako će se to odraziti na bankarski sustav? Je li na pomolu nova kriza u EU? Hoće li i kakve posljedice za Hrvatsku imati situacija u Italiji? U Otvorenom su gostovali: Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), Mirko Galić, novinar i diplomat, Velimir Šonje, ekonomski analitičar te Silvije Tomašević, dopisnik HRT-a iz Rima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivana Maletić otkrila je da je u Europskom parlamentu bilo dosta podijeljenih stajališta o referendumu u Italiji. Neki od njezinih talijanskih kolega protivili su se reformama jer nisu bile dobro iskomunicirane s građanima, a ipak je bila riječ o povijesnim promjenama. “Kako je vrijeme odmicalo, tako su glasovi zastupnika ‘protiv’ bili jači”, rekla je.

Smatra kako je problem to što se za neuspjehe u državama članicama EU-a često krivi Europska komisija. “To stvara jako lošu percepciju i protiv toga se svi zajedno moramo boriti”, kazala je Maletić.

“Lako je razumjeti mladog talijanskog premijera što je htio reformirati državu, ali mladi političar nije naučio na tuđim greškama”, rekao je Mirko Galić. Usporedio ga je s Charlesom de Gaulleom u Francuskoj, koji je na referendumu tražio podršku za dvije manje bitne reforme. “De Gaulle je sudbinu referenduma uvjetovao s vlastitom sudbinom i vlastitu glavu je stavio na panj. Renzi je napravio istu stvar”, smatra Galić. “Ovako je dao priliku svim svojim protivnicima da glasuju protiv njega, a ne protiv reforme države. Sada je Italiju ostavio u zrakopraznom prostoru”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuo je kako neki zapadni teoretičari govore o pobuni birališta – koje je postalo nepredvidljivo. Najbolji dokaz za to je novi američki predsjednik Donald Trump. “Teško je biti prorok, pogotovo u tuđoj zemlji”, rekao je. Dodao je kako Angela Merkel ostaje jedina europska brana populizmu, koji se nalazi na vlasti u nizu europskih zemalja.

Velimir Šonje rekao je da je Italija već četvrt stoljeća u u situaciji vrlo niskog rasta ili stagnacije ili pada. “U mnogim stvarima mogu se povući paralele s Hrvatskom, najviše kada je riječ o poslovnoj klimi u zemlji”, tvrdi. “Renzi je pokušao pokrenuti neke reforme, s nekima je i uspio – u zadnjih godinu dana se talijansko gospodarstvo počelo izvlačiti iz krize”, kazao je. “Mlad političar je išao za svojim političkim impulsom, a zaboravio je da bi još jedna godina stabilnosti njegove vlade talijanskom gospodarstvu dala da dođe do daha”, dodao je. Šonje smatra da u kratkom roku velike drame u talijanskom gospodarstvu neće biti. Rekao je da je gospodarska i bankarska kriza kolateralna žrtva političkog problema u zemlji.

Silvije Tomašević uključio se u emisiju iz Rima. Rekao je da je talijanski predsjednik Mattarella nagovorio Renzija da zamrzne ostavku na nekoliko dana – dok se ne izglasa proračun na sljedeću godinu. Otkrio je i kako je moguće, ukoliko novi izbori budu brzo, Renzi ostane tehnički premijer. Prije nego li je izjavio da će dati ostavku ukoliko njegove reforme ne prođu, 60 % Talijana bilo je za njih. “Nakon toga su svi počeli čeprkati po njima i nalaziti načine da usmjere raspravu protiv Renzija”, kazao je Tomašević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Maletić je rekla da se iz situacije s Renzijem može naučiti da se ne smije izazivati građane i postavljati se ultimativno, polazeći od toga da nas svi sigurno vole. Istaknula je kako, kada se donose reforme, sve segmente društva treba uključiti u to. “Ljudi trebaju osjetiti da su dio promjena. Često se oni koji su na vlasti upletu u vlastitu mrežu i želju da oni budu prepoznati kao ta reforma”.

Mirko Galić rekao je kako se svaka kriza u europskoj politici doživljava predrastično-svaka kriza, poput kašlja, odjekuje na svim stranama i stvara dojam da se Europa raspada u bolesti. “Europa nadživljuje te krize”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.