Tema emisije HTV-a “Otvoreno” bila je uloga savjetnika predsjednika Republike Hrvatske, a gosti su govorili iz prve ruke. Naime u foteljama studija emisije našli su se nekadašnji savjetnici bivših predsjednika Republike Hrvatske pa su iskustva razmjenjivali Zrinka Vrabec Mojzeš kao savjetnica bivšeg predsjednika Ive Josipovića, zatim Vlatko Cvrtila koji je svojedobno obnašao funkciju savjetnika Stjepana Mesića te Vesna Škare-Ožbolt, nekadašnja savjetnica Franje Tuđmana. Savjetnica bivšeg predsjednika Josipovića gotovo sam prostor u emisiji koristila je za nekritičko hvaljenje ili pronalaženje isprika za predsjednika Josipovića.
O potrebi restrukturiranja Ureda
Voditelj Domagoj Novokmet započeo je raspravu pitanjem o najavljenoj potrebi restrukturiranja i smanjenja Ureda predsjednika. Vrabec-Mojzeš i Cvrtila ne slažu s inicijativom o smanjenju broja savjetnika, jer dio ljudi u Uredu funkcije i onako obnaša volonterski, tvrdi Vrabec Mojzeš, a Cvrtila dodaja da su svi ti ljudi potrebni jer se radi o sustavu koji ne trpi pogreške. Škare-Ožbolt Ured bi ipak smanjila, međutim samo po pitanju pratećeg osoblja.
Gosti su komentirali i novu funkciju u Uredu predsjednice, a radi se o savjetniku za EU fondove, poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo. Vrabec Mojzeš smatra da se najvažniji savjetnici ipak odnose na ustavne ovlasti predsjednika, ali Cvrtila naglašava kako je i savjetnik za EU fondove vrlo važan s obzirom da su se mogli čuti prigovori kako Hrvatska ne iskorištava dovoljno sredstva europskih fondova.
Vrabec Mojzeš nezadovoljna medijskim praćenjem bivšeg predsjednika Josipovića
Josipovićeva savjetnica za koju neki mediji najavljuju da joj je bivši predsjednik osigurao novo radno mjesto na HRT-u – o čemu joj voditelj emisije nije postavio pitanje – bila je oštra prema medijima kojima je zamjerila odnos prema inicijativama i radu bivšeg predsjednika; “Mediji su često banalizirali ono što je predsjednik htio istaknuti i bojim se da će se isto dogoditi novoj predsjednici” te dodala kako pri tome misli na inicijative poput građanskog odgoja ili pitanja nasilja nad ženama. Predsjednika je opisala kao dobrog šefa, blagog, marljivog, koji se zna služiti računalom, šalje mailove u svako doba dana i noći “na što se naučio radeći kao profesor”. Predsjednika Josipovića prikazivala je kao žrtvu medija koji nisu dovoljno dobro izvješćivali o svemu što je on u proteklih pet godina napravio za Hrvatsku. Voditelj nije postavljao o tome nikakav podpitanja ili ponudio protuargumente u smislu podataka o prisutnosti predsjednika Josipovića u medijima, pa niti na HRT-u.
Voditelj je tražio i komentar na slučaj novinarke Helene Puljiz i spora koji je dobila protiv države nakon protuzakonitih postupanja agenata Protuobavještajne agencije. Škare-Ožbolt i Cvrtila složili su se kako je u ovom slučaju država trebala reagirati, no Cvrtila je bio izravniji te je dodao; Imam osjećaj da se država boji tajne službe
O Jovićevom zastupanju velikosrpskih teza – sada svi usuglašeni
Najusuglašenije stavove sugovornici su imali na pitanje o “slučaju Jović”. Vrabec Mojzeš tvrdi kako je Jović kao znanstvenik mogao o svojim stavovima polemizirati u znanstvenim časopisima i privatnim radovima, dok kao savjetnik predsjednika nije smio samo tako iznositi svoje mišljenje.
Nekadašnja Tuđmanova savjetnica Škare-Ožbolt tome je nadodala kako savjetnik predsjednika u javnosti ne može iznositi stavove suprotne svom šefu pa je tako i ona svojedobno u jasvnosti zastupala Tuđmanovu politiku.
Cvrtila je dodatno pojasnio ova stajališta nadovezavši se izjavom;
“Ja kao znanstvenik mogu imati svoje mišljenje, ali morate imati odmak od sebe i raditi posao u interesu Republike Hrvatske”.